Ličnost koja “porađa” znanje
Ahmed Kico: “Učenje i djelo Ahmeda Bureka”, Dobra knjiga, Sarajevo, 2023.
Drugo dopunjeno izdanje knjige o “Učenju i djelu Ahmeda Bureka” autora Ahmeda Kice osvjetljava nam ovog bošnjačkog učenjaka koji je u bitnome determinirao i egzistenciju bošnjačkog bitka kao i opstanak Bosne i Hercegovine. Naime, kroz rekonstrukciju učenja njegova rada i djela, ujedno, valoriziramo i bošnjačku baštinu u periodu u kome je on živio, A, živio je u izuzetno turbulentnom periodu smjene osmansko- islamske i dolaskom zapadno-kršćanske civilizacije. Istražujući taj period i tragajući za autentičnim djelovanjima na društvo u cjelini, autor dr. Kico nam time u ovoj knjizi progovara i o važnosti očuvanja sopstvenih vrijednosti koje su vlasti i režimi uveliko nastojali marginalizirati i uskratiti. S obzirom na današnjicu i još uvijek veliko nacionalističke pretenzije i osporavanja koja dolaze od naših susjeda, posebice preko Srpske akademije nauka i umetnosti, ova knjiga o Ahmedu Bureku tim više dobiva na svom značaju. Ona (knjiga) nadasve pokazuje koliko je njegovo djelo živo, jer ne samo što upozorava na ta i takva nastojanja neprijatelja, nego i dalje stoji kao brana “imperijalnih i nacionalističkih nasrtaja, i sa Istoka i sa Zapada.” Prvenstveno Burekovo učenje i djelo, u tom smislu, ostavlja trag na političkom i etičkom planu. Čak je, prema tvrdnji Alije Nametka, sam Burek isticao: “Svak’ treba da se bavi politikom! Njegovo je kad politika postane nekim ljudima jedina profesija, pa misli da su onda samo ona pozvana da vode, a da drugi bez razmišljavanja i pogovora budu vođeni.” Iako Burek nije ostavio pisani trag, o njemu su ostala zapisana mišljenja njegovih saradnika, alima, učenika i studenata. Svi oni, možemo konstatovati, složili bi se u mišljenju da je on bio ličnost koja je “porađala” znanje. Ono što je tako ostalo iza njega potvrđuje da je to znanje pokazalo trajnost, te da je njegov angažman izdržao povijesni smisao i kušnju vremena. Zato su Bureka često dovodili u vezu sa grčkim filozofom Sokratom, što se pogotovo ogledalo u racionalističkom pristupu u kome je filozofske, teološke i druge kategorije svodio na umnu spoznaju.
Autor dr. Kico se svojski potrudio da pronađe takve sekundarne izvore i sistematično ih prezentira u ovoj knjizi. Istraživanja su pokazala da je Burek bio i baštinik bošnjačkih mufesira, nastavljač bošnjačke tradicije u tumačenju Buharijeve zbirke hadisa, kao i tumačenja Mesnevije što pokazuje i da je pripadao najvišem krugu islamske i bošnjačke uleme u Sarajevu. Osim toga, poznavao je ne samo islam, nego i marksizam, kao i sve ostale prirodne nauke. Nije bio pristalica nikakvog fatalizma niti stereotipnosti i defetizma. Naprosto, zalagao se za znanje kojim se stiču i vrline. Sjećanje na njegovo učenje i angažman, u knjizi su prezentirali mnogi učenici. Među njima Kasim Mašić navodi da je Burek bio čovjek “koji je mogao odgovoriti na svako postavljeno pitanje,” dok Mahmut Traljić ukazuje kako je predavajući ahlak Burek tražio da “ono što se protumači i prouči iz djela i praktički primjeni.” S velikim poštovanjem o njemu su dali i svoje viđenje: Salih Trako, Omer Nakičević, Jusuf Ramić, Muhamed Filipović i dr.
Ahmed Kico kao autor knjige je znalački i analitički predstavio učenje i djelo ovog našeg vrsnog učenjaka, ali je kroz njegov rad, zapravo, dao i presjek formiranja i organiziranja visoko-školskog obrazovnog sistema Bosne i Hercegovine, a zasigurno i fundament osnivanja Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu. Sa te strane, knjiga o Ahmedu Bureku ima posebnu vrijednost, te predstavlja neiscrpni izvor iz kojega se možemo napajiti i saznavati o sebi. Kako sada tako i ubuduće.