Trideset godina muftijstva u Krajini poznatoj po visokoj državotvornoj svijesti
U Bihaću je 7. decembra svečanom akademijom obilježeno 30 godina Muftijstva bihaćkog koje ima 11 medžlisa, 237 džemata, 227 imama, 150 vjeroučitelja i dva dragulja u srednjom i visokom obrazovanju – Cazinsku medresu i Islamski pedagoški fakultet u Bihaću
Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić je tokom svog obraćanja predstavio aktivnosti i ostvarene rezultate u protekle tri decenije, podsjećajući na 1993. godinu, ratnu i jednu od najtežih godina za Bosansku krajinu, kada su pokrenuti značajni projekti. „U vihoru rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je bošnjački narod bio suočen s biološkim opstankom, uz odbranu domovine vođene su i aktivnosti u obnavljanju i reaktiviranju rada medresa, fakulteta, muftijstava, vakufa i svega onoga što je uništavano godinama. Svemu tome je prethodilo višedecenijsko devastiranje vakufa, u želji da se izbriše s lica zemlje, ali i kolektivnog pamćenja jednog naroda... Hrabri ljudi i vizionari okupljeni oko tadašnjeg Sabora Islamske zajednice, Okruga Bihać, na čijem čelu je bio Mirsad Veladžić, vodili su različite aktivnosti u cilju poboljšanja vjerskog života. Nakon više od šest decenija, imenovan je i muftija na poziciju glavnog vjerskog autoriteta na ovom području. Muftija Hasan Makić bio je suočen sa svim izazovima odbrane i opstanka našeg naroda... Ovo što danas vidimo – više od dvije hiljade svršenika Medrese i Fakulteta te nekoliko hiljada djece u mektebima – najbolji je zalog na ovom i budućem svijetu“, kazao je muftija Kudić.
Heroji, gazije i reisul-uleme
Istakao je da je Bosanska krajina poznata po svojoj državotvornoj svijesti, te da je, pored heroja i gazija, iznjedrila i dvojicu reisa, prvog reisul-ulemu Mustafu Hilmi Hadžiomerovića i reisa Džemaludina Čauševića, te mnoge istaknute intelektualce. „U prošlosti smo se suočavali sa osporavanjem i zabranjivanjem rada obrazovnih ustanova, a danas se suočavamo s nedostatkom i odlivom stanovništva. Svi mi u životu nosimo emanet vjere koji predajemo onima što dolaze iza nas; i sve što smo spomenuli iz prošlosti ima za cilj da bolje sagledamo sadašnjost kako bi spremnije dočekali budućnost, jer davno su rekli: sutra pripada ljudima koji se pripremaju danas“, poručio je muftija Kudić.
Naš kolektivni odgovor
U okviru protokola svečane akademije, profesor Medrese “Reis Džemaludin-ef. Čaušević”, Suad-ef. Mahmutović je u formi prigodnog referata predstavio historijat Muftijstva bihaćkog. Premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Nijaz Hušić se ovom prilikom osvrnuo na dosadašnju saradnju sa Muftijstvom bihaćkim. U ime Skupštine USK govorio je Jasmin Musić koji je poručio da kontinuitet rada Muftijstva svjedoči funkcionalnosti i organizovanosti. Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je prilikom svog obraćanja podsjetio na ratnu 1993. godinu, ocijenivši je jednom od najtežih u ukupnoj povijesti Bošnjaka.
„Ali, pogledajte kakav je bio naš kolektivni odgovor; pored pružanja neophodnog oružanog otpora agresorima, mobiliziranja raspoloživih potencijala i iznimne hrabrosti koju smo pokazivali u borbi, baš te godine smo započeli obnavljati rad nekih svojih ranije ugašenih institucija i osnivati nove institucije i ustanove. Ovdje mislim na vjerske i kulturne institucije, koje su u nadležnosti Islamske zajednice. Ove godine smo obilježili čitav niz godišnjica tih institucija, što vam, pretpostavljam, nije promaklo. Te godine smo osnovali i ovo Bihaćko muftijstvo čiju 30. godišnjicu upravo obilježavamo“, kazao je reisul-ulema.
Poručio je kako sada slijedi druga faza, faza duhovne i moralne obnove i kulturne izgradnje. U okviru protokola svečane akademije dodijeljene su zahvalnice predstavnicima institucija, javnog i političkog života, predstavnicima udruženja, privrednicima i pojedincima koji su pomogli proces rekonstrukcije zgrade Muftijstva bihaćkog. Akademija je održana upravo u ovoj zgradi koja je u protekle tri godine temeljito rekonstruisana.