Biblioteku čini preko 85.000 bibliotečkih jedinica
Javna ustanova Specijalna biblioteka „Behram-beg“u Tuzli 5. decembra je svečanom akademijom obilježila 30. godišnjicu postojanja
Svečanosti su prisustvovali predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima, direktori ustanova, univerzitetski profesori, glavni imami, predstavnici političkog, društvenog i kulturnog života Tuzle i drugih gradova. Pored brojnih zvanica prisustvovao je i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović. Kako je istaknuto ovom prilikom, osnivanje Biblioteke prije 30 godina bilo je rezultat dugogodišnje želje uglednika Tuzle da se od fonda knjiga i arhivske građe koji je naslijeđen od Behram-begove medrese i drugih islamskih institucija koje su ranije postojale u ovome gradu, formira biblioteka. O obnavljanju ustanova Islamske zajednice na području muftiluka tuzlanskog koje su nekada postojale u Tuzli, te osnivanju novih kao što je Biblioteka „Behram-beg“, brinuo je tadašnji muftija, a danas reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Formiranje Biblioteke u najtežoj godini
Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je ovom prilikom istakao da je Islamska zajednica učinila da Behram-begova biblioteka nastane u vrlo teškim uslovima. „Vjerovatno je 1993. godina u povijesti našeg naroda bila najteža godina, ali uprkos tome svi oni koji su radili na formiranju ove biblioteke gledali su u budućnost. Nastojali su da ono što su naše generacije, naši prethodnici ostavili o nama, našoj kulturi, tradiciji, vjeri, domovini, sakupimo na jedno mjesto i da se čuva u ovoj biblioteci“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
„S velikim zadovoljstvom smo okupljeni u okrilju Behram-begove biblioteke i sretni smo što je imamo u ovom gradu i što smo ostvarili taj povijesni, tradicionalni obrazac da se u našim značajnijim središtima kulture nalaze, u jednom kopleksu, džamije, obrazovne ustanove, najčešće medrese i biblioteke. Pored Sarajeva, hvala Bogu imamo i biblioteku ovdje u Tuzli. Ona je na korist svih ljudi koji ovdje žive“, kazao je muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, zahvalivši se svima onima koji su dali svoj doprinos u razvoju Behram-begove biblioteke.
Osnivači Biblioteke
Veliki doprinos osnivanju Biblioteke dao je tadašnji Odbor IVZ Tuzla, odnosno Medžlis Tuzla u okviru kojeg je biblioteka i počela s radom 3. juna 1993. godine. Biblioteka „Behram-beg“, uz Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, jedna je od dvije biblioteke Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te je uz Narodnu i univerzitetsku biblioteku „Derviš Sušić“jedna od dvije biblioteke javnog karaktera u Tuzli. Njeni osnivači su Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Skupština Tuzlanskog kantona. Kako je u ime Vlade Tuzlanskog kantona kazao ministar obrazovanja i nauke dr. Ahmed Omerović, Behram-begova biblioteka ima svoju važnu društvenu ulogu. Inicijativnu grupu, koja je 30. januara 1992. godine, održala prvi sastanak na kojem je razgovarano o osnivanju Biblioteke „Behram-beg“činili su: Hasan-ef. Spahić, Besim-ef. Čanić, profesor Ahmet Mešić, profesor Enver
Mulahalilović, prof. dr. Ahmed Kasumović, Enisa Žunić i Mirsada Suljić.
Više od 29.000 knjiga
U ime domaćina na svečanoj akademiji obratio se direktor Biblioteke mr. Admir Muratović. „Biblioteka je u proteklome periodu uložila ozbiljne napore u kontekstu bogaćenja knjižnog fonda, ali i pružanju svojih usluga, te povećanju broja konzumenata usluga. Trenutno posjeduje više od 29.000 knjiga, oko 550 naslova serijskih publikacija, sa oko 30.000 brojeva, i druge bibliotečke sadržaje. Ukupan fond Biblioteke čini preko 85.000 bibliotečkih jedinica, raspoređenih u osam zbirki - kazao je direktor Muratović, te je naglasio da je pružanje što kvalitetnijih i raznovrsnijih usluga korisnicima Biblioteke ono čemu se u ovoj ustanovi posvećuje posebna pažnja“, kazao je Muratović.
Uz direktan rad s korisnicima: iznajmljivanje knjiga, preporučivanje literature, upućivanje na literaturu, pružanje različitih informacija, savjeta, instrukcija itd., različitim sadržajima nastoji se uspostaviti, a zatim i održavati komunikaciju s korisnicima putem internih medija, facebook i web stranicom. „Pored navedenog, te mnoštva drugih esencijalnih bibliotečkih djelatnosti, našim građanima nastojimo ponuditi i određeni broj programa kulturno-edukativnog karaktera, kao što su promocije knjiga, prikazi knjiga, književne večeri, literarni konkursi, izložbe, sastanci čitalačkih klubova, tribine, časovi na određene teme, snimanje TV reportaža i priloga, konferencije, kolokviji, okrugli stolovi itd. Navedene i druge programe organiziramo samostalno ili u saradnji s drugim institucijama Islamske zajednice, odnosno ustanovama kulture i obrazovanja iz našega grada i kantona. Biblioteka će u budućnosti nastaviti sa svojom misijom“, kazao je direktor Muratović.
Ovaj značajan jubilej Biblioteka obilježava se pod sloganom „Onaj koji čita ima budućnost“.