Za knjigu je uvijek pravo vrijeme
Dok izdavačka kuća El-Kalem slavi svojih 50 godina, direktor Mesud Smajić u razgovoru za Preporod reflektira na pola stoljeća postignuća u promicanju obrazovanja, duhovnosti i kulture. Usred izazova s kojim se generalno suočava izdavaštvo, Smajić ističe posvećenost misiji ove kuće, te strategije prilagodbe i očuvanja tradicije, naglašavajući El-Kalemovu posvećenost kvaliteti i kontinuitetu u dinamičnom izdavačkom sektoru
Preporod: Ove godine El-Kalem obilježava pola stoljeća postojanja. Možete li nam reći nešto o ključnim trenucima i dostignućima u ovih 50 godina?
Smajić: “Ovaj jubilej od 50 godina nije samo simbol našeg trajanja, već i odraz naše posvećenosti obrazovanju, duhovnosti i kulturi. Ponosimo se našim sistemskim polustoljetnim zalaganjem za promicanje islamskog učenja, kao i na doprinosu očuvanja bošnjačke kulturne baštine. Treba kazati i to, da smo tu posvećenost naslijedili i da je izdavaštvo u okviru Islamske zajednice postojalo i ranije. No, s osnivanjem Izdavačkog centra El-Kalem, Islamska zajednica je odlučila ovaj plan svog djelovanja dići na viši nivo u skladu sa svojom misijom. Vjerujemo da knjiga kod ljudi pobuđuje ono najbolje i da je svima, a muslimanima zbog zahtjeva naše vjere, knjiga oslonac za izgradnju i stalnu nadgradnju života dostojna vjernika. Stoga je i naša misija biti uz sve one koji doprinose obrazovanosti ali i graditi mostove između kultura i zajednica, što je posebno važno u kontekstu naše regije.
Od prvog izdanja koje je El-Kalem objavio do danas, insistirali smo na tome da unapređujemo znanja. Ni pojedinac, ni zajednica, pa ako hoćete i država koji stalno ne rade na tom planu – nemaju svijetlu budućnost.
Izazovi za izdavaštvo
Preporod: S obzirom na izazove u izdavaštvu u Bosni i Hercegovini, ali i one poput pandemije i poskupljenja papira, kako El-Kalem prilagođava svoje poslovanje?
Smajić: Pandemija i poskupljenje papira su nas natjerali da preispitamo naše poslovne strategije. Unatoč povećanju troškova, nastojimo zadržati cijene knjiga pristupačnima,posebno za ilmihale i vjeronaučne udžbenike, kako bismo osigurali da knjige i dalje budu dostupne širokom krugu čitatelja. Uvažavamo činjenicu da je naša publika sve više okrenuta digitalnom sadržaju, stoga istražujemo mogućnosti digitalnih izdanja i online distribucije. Održavanje naših projekata i misije zahtijeva pažljiv odabir naslova koji odražavaju islamsko učenje i bošnjačku kulturnu baštinu. Naš cilj je podržavati djela koja ne samo obogaćuju duhovni život, već i potiču kulturni dijalog. Razumijemo mi trendove koji nerijetko i od vjerske literature traže prilagođavanja u smislu spuštanja kriterija i standarda, ali nastojimo se tome ne povinovati. Izdavačka kuća kojoj je osnivač Rijaset IZ u BiH, prosto mora biti bolja od toga. Šund literature je ionako previše u našem okruženju. Na svu sreću, još uvijek postoje ljubitelji dobrog štiva. I mi tu imamo svoj prostor.
Preporod: Koji su glavni izazovi s kojima se El-Kalem suočava danas, posebno u kontekstu digitalizacije?
Smajić: Glavni izazovi su prilagođavanje digitalnom dobu i privlačenje mlađih generacija koje preferiraju digitalne medije. Nastojimo zadržati našu temeljnu misiju visoke kvalitete sadržaja dok istražujemo nove tehnološke mogućnosti – ali se ne odričemo temelja. Djelujemo u okviru Islamske zajedice i tu će uvijek, mislim u džematima, među našim ljudima, ostati naša baza. Džemat će uvijek imati budućnost, a u njemu i naša vjernička struktura koja treba nas – provjerenog izdavača, s provjerenim naslovima. No i mi stalno učimo kako dalje. Preporod: A kako dalje?
Smajić: Knjiga ima budućnost. Postoje mehanizmi kojima se da prevladati ono što danas skoro svi zovemo krizom u izdavaštvu, posebno na lokalnom nivou. Da bismo se posvetili tim mehanizmima – važno je imati jasnu strategiju ali i biti spreman na strateške promjene, posebno imamo li u vidu izazove koje donosi današnje dinamično i nepredvidivo poslovno okruženje. I to se ne tiče samo El-Kalema. Ali, u našem slučaju, to znači prilagođavanje procesa specifičnostima i potrebama naše ciljane publike. Naprimjer, kao izdavačka kuća, suočavamo se s izborom između održavanja niskih cijena kako bismo ostali pristupačni širokoj publici i osiguranja visokog kvaliteta naših publikacija. Ova dilema nas vodi na razgovor o tome kako čuvati misiju i kako planiramo diferencirati naše proizvode i usluge od konkurenata koji nemaju naša misijska opredjeljenja. Naša strateška namjera je jasno definirana – u najširem smislu mi moramo dati ono što koristi i članovima naše Islamske zajednice i društvu uzimajući u obzir kako se trendovi mijenjaju i kako se tehnologija razvija, a istovremeno održavajući visok standard kvalitete i relevantnosti našeg sadržaja. Kako to postići? U najširem smislu stalno vraćati ljude na temelje – na ono što knjiga, dobro štivo donosi, a ne na troškove. I ljude koji odlučuju o izdavaštvu, ali i naše građane. Sve smo pretvorili u troškovnik, ali to je kratkoročna pamet.
Kako se biraju naslovi
Preporod: Kako onda El-Kalem odabire autore i naslove za objavljivanje?
Smajić: Naš proces odabira temelji se na nekoliko ključnih faktora: kvaliteti sadržaja, važnosti teme za naše čitatelje i doprinosu kulturnoj i duhovnoj baštini. Također, veliku pažnju posvećujemo radovima koji na novi i svjež način pristupaju shvaćanjima islama i koji doprinose razumijevanju i islamske i bošnjačke kulture i tradicije. Na ovim poslovima se stalno mora raditi i stalno i unapređivati, to znamo. Postoji mnogo ideja unutar kuće – neke su ostvarive, neke razvijamo. No ono što smo postizali u proteklom periodu ne bi bilo moguće bez sjajnog tima ljudi koji, svaki u svom polju rada, doprinosi da taj proces teče – unutar kuće, ali i naših saradnika. Ljudi su uvijek bili El-Kalem. I na to smo ponosni.
Preporod: El-Kalem izdaje i dva, decenijama prepoznatljiva, časopisa - Glasnik i Takvim?
Ove godine obilježavamo dva značajna jubileja: 90 godina izlaženja ‘Glasnika Rijaseta Islamske zajednice’ i 50 godina kontinuiranog rada Izdavačkog centra El-Kalem. Ove institucije imaju neizmjerno značenje u afirmaciji Islamske zajednice, ali i u oblikovanju svijesti muslimana u regiji i dijaspori. ‘Glasnik’ i ‘Takvim’, svaki na svoj način, doprinijeli su kulturi i duhovnosti naših ljudi, bilo da su u domovini ili širom svijeta. ‘Glasnik’ je kroz godine postao ključni izvor informacija i misaonih razmatranja za muslimane, dok je ‘Takvim’ autentično svjedočio o našoj privrženosti vjeri i tradiciji. Takvim, koji već 89 godina izlazi, ostaje simbol kontinuiteta i prosvjetiteljske misije Islamske zajednice. Njegovo aktualno izdanje za 2024. godinu, kao i prethodna, nastavlja tu tradiciju i predstavlja nastojanje da ostanemo vjerni našoj misiji i da doprinosimo našoj zajednici. Dakle, ove institucije, slobodan sam tako ih zvati, ne samo da su odigrale ključnu ulogu u prošlosti, već nastavljaju biti bitan faktor u oblikovanju i informiranju naše zajednice. Njihovo trajanje i istrajnost su odraz naše kolektivne posvećenosti vrijednostima i tradiciji koje njegujemo. Dok obilježavamo ove jubileje, podsjećamo se na značaj ovih institucija ne samo u kontekstu prošlosti, već i u smislu njihovog trajnog doprinosa sadašnjosti i budućnosti našeg društva. Neosporno je da su ‘Glasnik’ i ‘Takvim’ imali neizbrisiv utjecaj na našu zajednicu i kulturu. Njihov značaj i utjecaj bili su predmetom izučavanja, ali u historiji našeg naroda oni su i neodvojivi dio našeg kulturno-vjerskog i duhovnog identiteta.
Preporod: Koja je vizija El-Kalema za budućnost, posebno u kontekstu širenja utjecaja izvan Bosne i Hercegovine i širenja svoje publike?
Smajić: Naša vizija za budućnost uključuje širenje našeg utjecaja izvan lokalnih granica, pružajući publici pristup kvalitetnoj literaturi koja osvjetljava islamsku kulturu i bošnjačku tradiciju. Također, publici na bosanskom jeziku predstavljamo knjige inostranih autora. Ostvarujemo saradnju i s drugim izdavačima u Bosni i Hercegovini koji primarno rade s visokokvalitetnim sadržajima. Želimo biti most koji povezuje različite kulture i podstiče međukulturni dijalog, ostajući pri tome vjerni svojim korijenima i misiji. Mi se bavimo obrazovanjem u širem smislu, u užem knjigama i vjerujemo da je za knjigu uvijek pravo vrijeme. Bez žala za prošlim vremenima i bez pridika novim generacijama – moramo čuvati stav da je znanje i čitalačka kultura ono na čemu se gradimo.