Član u pet džemata: Neprocjenjiva vrijednost svoga
Proteklih dana Mehdin Jakubović je s javnošću podijelio vijest da je član čak pet džemata na području Bosne i Hercegovine, od kojih su četiri u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, a otkrio je da se planira učlaniti u još dva
Nažalost, još uvijek se mogu čuti replike da je članarina u džematu isključivo vezana za usluge dženaza i ukopa. Islamska zajednica ističe institucionalnu vrijednost članstva u džematu te različite benefite koji su ličnog i kolektivnog karaktera – u pitanju je trajanje i razvoj cijele institucije, koja je, naprimjer, nerijetko i jedina adresa brojnim povratnicima Bošnjacima muslimanima u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.
Lični primjer dobra je nezamjenjiv
O tome do koje granice može sezati svijest o članstvu u Islamskoj zajednici i kakva percepcija ponajbolje pojašnjava šta znači biti aktivan član govori nam i primjer Mehdina Jakubovića, penzionisanog oficira Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, pripadnika Armije RBiH te istaknutog osnivača udruženja „Prosvjetitelj - Muallim“Srebrenica.
Proteklih dana Mehdin je s javnošću je podijelio vijest da je on član čak pet džemata na području Bosne i Hercegovine. Pored svog matičnog džemata Devetak u Lukavcu, članarinu plaća i u četiri džemata na području RS-a: Bratunac, gdje je živio prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, Srebrenica, gdje je i rođen, Zvornik i Vlasenica. Napomenuo je da planira učlanjenje i u džematima Žepa i Janja. Za sva spomenuta mjesta je emotivno vezan kroz različite periode svoga života, kako je naglasio.
„Poruka je da svi mi koji živimo u FBiH i bosanskohercegovačkoj dijaspori i članovi smo džemata gdje živimo, pored toga, ako smo u mogućnosti, plaćamo godišnju članarinu u džematu gdje smo rođeni u manjem bosanskohercegovačkom entitetu. Na godišnjem nivou to nisu neka sredstva, a mi često potrošimo novac i u bespotrebne stvari. Bosne i Hercegovine ima onoliko koliko ima života za Bošnjake muslimane u tom entitetu i koliko njih ima tu. Posebno je važno da Islamska zajednica i džemati normalno i adekvatno funkcionišu na tom prostoru“, smatra Mehdin.
Dodaje da poznaje još muslimana koji su članovi džemata u manjem entitetu, a nisu vezani rođenjem za ta mjesta.
U razgovoru za Preporod Mehdin je istakao da je inspiracija njegovog aktivizma kur’anska poruka o naređivanju dobra i odvraćanju od zla, što je i pojedinačna obaveza ljudi.
„Lični primjer je nezamjenjiv. Zatim, voljni faktor je osnov da se osoba pokrene uopće. Odgoj i moralna komponenta je neizostavna. Potom, prosvjećenost, promišljanje, dobra analiza i procjena društvenih prilika i potreba te na kraju razvoj pravaca djelovanja pojedinca, a i kolektiva za poduzimanje određenih radnji i inicijativa. Ovaj moj javni gest nije isprazni populizam i fraza već ciljano javno činjenje dobra s ciljem da se i drugi podstaknu na dobro“, kazao je Mehdin.
U nastavku, istakao je specifikum Srednjeg Podrinja, kako za njega, tako i za bošnjački narod. Stoga, u tome pronalazi svoje motive društvene angažiranosti.
„Srednje Podrinje je prostor na kojem sam bio u vrijeme agresije na BiH kao pripadnik Armije RBiH. Navedene općine su prostor kroz koji smo izvršili proboj prema Tuzli 1995. To je prostor gdje je počinjen genocid nad Bošnjacima. To je i prostor “Marša mira”, odnosno sjećanja na “Put smrti do slobode”. U Srednjem Podrinju, u navedenim općinama, su najveća mezarja Bošnjaka, žrtava zločina i genocida 1992. i 1995. Srednje Podrinje je većinski bilo bošnjačko prije agresije na BiH. U Srednjem Podrinju žive Bošnjaci koji su se prvi put vratili na svoja ognjišta nakon genocida u odnosu na prostore gdje su počinjeni raniji genocidi, a gdje se Bošnjaci nisu vratili na svoje. Ukoliko ne opstanu Bošnjaci u Srednjem Podrinju posebno, ali i u cijelom manjem bosanskohercegovačkom entitetu, neće opstati ni Bosna i Hercegovina“, istakao je.
Dodaje da su nužni svi mogući dozvoljeni oblici inicijativa i djelovanja u cilju poboljšanja stanja na tom prostoru.
„Previše smo tamo dali i žrtvovali kao narod da bismo se kockali s tim prostorom i prepustili se tome da ga izgubimo“, naglasio je Mehdin.
Ideje potiču od pojedinaca, a traju uz zajednicu
Nadu i optimizam mu ulijeva ajet o Božijem pozivu na trud.
„Mi smo dužni činiti sve što je u granicama naših mogućnosti, a zatim se pouzdati u pomoć Allaha, dž.š. Bljesak entuzijazma pojedinca može da osvijetli put mnogima i motiviše ih da čine hajrate. Jedan budni može probuditi hiljade uspavanih. Sve dobre ideje potekle su od pojedinaca, a nisu mogle opstati bez zajednice odnosno kolektiva, džemata itd. Zato, ovakvi postupci individualne pomoći itekako mogu pomoći u animiranju, motivisanju izgradnji ili osnaženju institucionalne ili državne svijesti“, kazao nam je Mehdin.
Za primjer navodi Udruženje „Prosvjetitelj – Muallim“Srebrenica, današnja Asocijacija „BH Prosvjetitelj“, koje je i osnovao.
„Udruženje „Prosvjetitelj – Muallim“Srebrenica je nastalo u vrijeme demilitarizacije Srebrenice. Sam naziv Prosvjetitelj asocira na prosvjećivanje vjersko i svjetovno i pojedinca i kolektiva. Malo ko ima u BiH i dijaspori da ne zna za djelovanje i rezultate Prosvjetitelja koje egzistira preko trideset godina, a primjer je društvenog aktivizma i altruizma sa živim rezultatima rada. Nevladine organizacije su korektivni faktor za vladine organizacije te itekako mogu pomoći u izgradnji ili osnaženju institucionalne ili državne svijesti“, napomenuo je Mehdin.
Istakao je, pored ličnog primjera, da je potrebno da se na području manjeg bosanskohercegovačkog entiteta izvadi i veći broj ličnih karti, zbog izbora.
„Samo ako smo politički tamo jaki moći ćemo da se izborimo za svoja prava i svoj narod. Također, potrebno je da se podstiče natalitet, jer bez djece koja će se tamo rađati i osjećati taj prostor svojim zavičajem nema nam tamo budućnosti; da se što više radi na održivom povratku, da se porodice i pojedinci ne iseljavaju s tih prostora; da se stvara sigurnosno okruženje i suživot na tom prostoru i mnogo sličnih projekata. Dakle, da se iz svih subjekata bošnjačkog korpusa iz FBiH i bošnjačke dijaspore određeni procenat svih kapaciteta i mogućnosti usmjeri na Srednje Podrinje i cijeli taj entitet gdje žive Bošnjaci i da se da podrška za normalan život i opstanak Bošnjaka na tim prostorima“, stava je Mehdin.
Upravo je taj bljesak entuzijazma pojedinca porodio i spomenuto udruženje.
„Udruženje je započelo djelovanje u enklavi Srebrenica u veoma teškom vremenu na uskom prostoru, a sada djeluje i ima svoje članstvo na tri kontinenta i punih trideset godina radi za opće interese Bošnjaka muslimana i svakog dobronamjernog čovjeka. Za svoju državu, vjeru i naciju. Tada je 1993. godine bila misao pojedinca koja se pretvorila u ideju, a ideja se pretvorila u praktično djelovanje i na kraju vidljive rezultate“, naglasio je.
Za uspjeh je potrebno prosvjećivanje naroda, dodaje Mehdin, a najvećim prioritetom smatra jedinstvo Bošnjaka muslimana i suzbijanje međusobnog antagonizma.
„Borba protiv korupcije, nepotizma, zloupotrebe općeg dobra, nedosljednosti, neprosvjećenosti, neodgoja, nemorala, nesavjesnog ponašanja put je svakog Bošnjaka muslimana, ma na kakvoj se dužnosti nalazio, od mjesne zajednice do vrha države. Bez neutralisanja navedenih negativnosti ili bar svođenja na minimum ne možemo postići dobre rezultate ni na jednom polju. Kao pojedinci možemo savjesno raditi svoj posao i kroz društveni aktivizam popravljati stanje na bolje ili ćemo biti nesavjesni i blokirati uspjeh i sve druge prozivati i okrivljavat, a ništa ne poduzimati. Budimo proaktivni članovi društva“, zaključio je Mehdin za Preporod.