Historiografija Bosne i Hercegovine o ZAVNOBiH-u
Poruke ZAVNOBiH-a postale su obrazac života u poslijeratnoj Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini, temeljna odrednica svih poslijeratnih ustava. I na tim porukama i temeljima ZAVNOBiH-a zasnovana je odluka o održavanju građanskog referenduma 29. februara i 1. marta 1992. godine, na kojem je donesena do danas nepobitna odluka o Republici Bosni i Hercegovini kao samostalnoj, suverenoj i neovisnoj državi.
Dvadeset petog novembra 2023. godine navršava se 80 godina od kada je u Mrkonjić-Gradu održano prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a. Tada je, kako je zabilježio hroničar, “u jeku krvavih bitaka od Soče do Đevđelije, Bosna i Hercegovina, u Mrkonjić-Gradu, nekoliko desetina kilometara od njemačkog garnizona u Banjoj Luci, ostvarivala san svojih najboljih sinova, ona je birala svoje zemaljsko vijeće. U toj historijskoj noći, sabrali su se na svoju prvu skupštinu najbolji Srbi, najbolji Hrvati, najbolji Muslimani od ravne Posavine do hercegovačkog krša, od drinskih prosjelina do masiva Dinare i bratimeći se ispod slika Tita, Staljina, Čerčila i Ruzvelta kuju sirotici kletoj svijetlu budućnost.”
Značaj prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u izgradnji državnosti Bosne i Hercegovine
Uzimajući u obzir značaj koji je imalo prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a za izgradnju državnosti Bosne i Hercegovine, pristupilo se namjeri da se na osnovu dostupnih izvora napravi baza podataka o državnosti Bosne i Hercegovine da bi se budućim istraživačima omogućilo kompleksnije sagledavanje te teme. Nekoliko je faktora opredijelilo pristup temi, a glavni je bio dostupnost građe. Upoređujući historiografsku produkciju o toj temi s političkim promjenama u SFRJ u vezi s procesom jačanja republičkih posebnosti, a time i bosanskohercegovačke državnosti, evidentno je da su naučni motivi za istraživanjem i obradom ZAVNOBiH-a šezdesetih godina 20. stoljeća išli uporedo s tim tendencijama. Natpisi koji su se odnosili na državnost Bosne i Hercegovine u velikoj su se mjeri umnožili nakon 1969. godine, a manifestacije su od tada obilježavane širom Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući utjecaju mlađih političara u Bosni i Hercegovini, povodom obilježavanja 25. godišnjice Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a donesena je odluka da se 25. novembar 1969. godine obilježi kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Od tada se širom Bosne i Hercegovine taj dan proslavljao brojnim manifestacijama. Tim povodom u Sarajevu je održan poseban naučni skup, pod naslovom Istorijske pretpostavke republike Bosne i Hercegovine, na kome je problematika državnosti Bosne i Hercegovine razmatrana u okviru historijskih i nacionalno-političkih kretanja na jugoslavenskom prostoru i u Bosni i Hercegovini od srednjeg vijeka do 1945. godine. Poenta ove naučne konferencije bila je o mjestu i ulozi ZAVNOBiH-a u izgradnji bosanskohercegovačke državnosti, a zavidan spisak učesnika (80), objavljenih trideset referata historičara, prateća vrlo korisna diskusija, više predstavnika političkog i kulturnog života, organizatora, kao i podrška političkih organizacija potvrđuje afirmaciju teme u skladu s jačanjem individualnosti Bosne i Hercegovine tih godina. Do tada je objavljen veliki broj naučnih publikacija koje se odnose na tekovine Drugog svjetskog rata, posebno u Bosni i Hercegovini na ZAVNOBiH, kao što su to Babić Nikola - Otašević Dušan: ZAVNOBiH i izgradnja bosanskohercegovačke državnosti, Muzej Revolucije BiH, Sarajevo 1970.
“Oslobođenje”, kao vrijedan historijski izvor
Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu u Hercegovinu sredinom augusta 1943. godine donio je odluku o pokretanju lista “Oslobođenje”, koji je uprkos brojnim nedostacima omogućio širenje informacija o antifašističkoj borbi u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Od 868 članaka objavljenih u ratnom “Oslobođenju”, 255 članaka imalo je politički karakter, 217 članaka odnosilo se na borbena djelovanja jedinica NOVJ i vojnih snaga članica antifašističke koalicije, 94 na kulturno-prosvjetne prilike na oslobođenoj teritoriji i u partizanskim jedinicama, 69 na opis likova partizanskih boraca, 68 na privredne prilike u Bosni i Hercegovini, 57 na djelatnosti Narodnooslobodilačkog fronta, 50 na djelatnosti organa narodne vlasti… List “Oslobođenje” bio je dosljedan borac za društveni napredak, izgradnju socijalističkog društva, učvršćenje bratstva i jedinstva među jugoslavenskim narodima i narodnostima, a svojim natpisima je dosljedno čuvao tekovine revolucije. U oblasti nauke, prosvjete i kulture Bosna i Hercegovina je u poslijeratnom periodu ostvarila značajan napredak. “Oslobođenje” je svakodnevno donosilo natpise o svim značajnijim kulturnim manifestacijama u Bosni i Hercegovini. Za proučavanje historije socijalističkog razvoja Bosne i Hercegovine značajnu ulogu imali su i članci o značajnim pitanjima. “Oslobođenje”, kao kreativni elemenat, ali i refleks javnog mnijenja, predstavljalo je vrijedan historijski izvor na osnovu kojeg je bilo moguće sagledati društveno-političke i ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini u periodu socijalističke izgradnje.
ZAVNOBiH je kamen međaš u našoj historiji
Održani su brojni skupovi o historiografiji Bosne i Hercegovine čiji je dio zauzimao i ZAVNOBiH. Ti skupovi su održani 2000, 2003, 2012, 2019, 2020. godine. Potrebno je naglasiti da su u organizaciji ANUBiH održana tri naučna skupa o ZAVNOBiH-u.
Na međunarodnoj naučnoj konferenciji u organizaciji ANUBiH Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a objavljeno je 29 saopćenja koja su podnesena na naučnom skupu posvećenom šezdesetogodišnjici održavanja prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koji je održan 25. i 26. novembra 2003. godine. Urednik akademik Muhamed Filipović je na konferenciji posebno naglasio da s obzirom da su i značenje ovog zasjedanja i povodi zbog kojih je održano stalan razlog da ga se sjećamo, da su ti razlozi neposredno i stalno prisutni u realnoj ustavno-pravnoj i političkoj situaciji koja je nastala u našoj zemlji agresijom bivše Jugoslavije i Srbije, kao i lokalnih Srba na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocidom izvršenim nad Bošnjacima i Hrvatima. Te se posljedice izražavaju u neprirodnoj i nasilnoj podjeli zemlje na dva entiteta i u veoma teškom stanju ljudskih prava, koja su na određenim dijelovima Bosne i Hercegovine veoma ugrožena, kao i u sasvim nelogičnom i neracionalnom ustrojstvu države, koje onemogućava svaku ozbiljniju i efikasniju akciju u smislu ekonomskog, političkog i svakog drugog napretka i posebno razvoja demokratije u zemlji. To stanje čini ZAVNOBiH, s cjelokupnim njegovim historijskim značenjem, osobito velikim značenjem njegove odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine i demokratskim potencijalom njegovih ostalih odluka, stalno aktualnim pitanjem u našem životu i u našoj nauci, kao što sam ZAVNOBiH predstavlja kamen međaš u našoj historiji, onaj koji je otvorio eru prosperiteta i svestranog razvoja u Bosni i Hercegovini, na isti način kao što je rat protiv ZAVNOBiH-a, odnosno smisla i značenja njegovih odluka, u stvari, donio eru stagnacije, nesreća i ugroženosti države i svih njenih stanovnika.
Povijesna utemeljenost
Dva odjeljenja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine: Odjeljenje društvenih i Odjeljenje humanističkih nauka, inicirala su pripremu i održavanje Međunarodne naučne konferencije: „75. godišnjica ZAVNOBiH-a: povijesna utemeljenost obnovljene državnosti Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću“.
Za Konferenciju su podnijeli radove naučni radnici i nastavnici fakulteta i naučno-istraživačkih instituta iz Bosne i Hercegovine, kao i jedan broj naučnih radnika iz Hrvatske, Slovenije i Velike Britanije. Tako je za ovaj Zbornik i izlaganje na Konferenciji odabrano 25 radova. Teme pripremljenih referata, u društveno-historijskom kontekstu nastanka ideje ZAVNOBIH-a obuhvataju historijsko doba prije održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine, zatim doba obnove i uspostave državnosti Bosne i Hercegovine na temeljima Prvog (1943), Drugog (1944) i Trećeg zasjedanja ZAVNOBIH-a (1945). Jedan broj autora referata obrađuje socijalni, ekonomski, kulturni i politički razvoj Bosne i Hercegovine od 1945. do 1990. godine, kada Bosna i Hercegovina postiže civilizacijska dostignuća u svim oblastima društvenog razvoja. U drugoj skupini referata autori su elaborirali više tema koje se odnose na aspekte osporavanja ZAVNOBiH-a, zatim posljedice agresije na Bosnu i Hercegovinu u vremenu rata 1992–1995, kao i na političko-pravna ograničenja državno-pravnog i političkog razvoja Bosne i Hercegovine koja proističu iz odredbi Dejtonskog ustava za Bosnu i Hercegovinu. Teorijska elaboracija historijskih spoznaja o obnovi i razvoju državnosti Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću omogućila je i nova istraživanja koja će subjektima društvenog odlučivanja pomoći u oblikovanju društvenih reformi tokom procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je objavila zbornik radova „75. godišnjica Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a“. U zborniku su objavljeni radovi 15 autora (Nerzuk Ćurak,
Elvis Fejzić, Mirko Pejanović, Elmir Sadiković, Zdravko Lučić, Miodrag Simović i Mujo Demirović, Denis Bećirović, Vera Katz, Dženita Sarač Rujanac, Zijad Šehić, Ivan Cvitković, Sarina Bakić, Slavo Kukić i Asim Mujkić). Riječ je o knjizi koja sumira saznanja o mjestu Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a u izgradnji državnosti i sveukupnom društvenom i političkom razvoju Bosne i Hercegovine. Knjiga također otvara i neke nove perspektive o ulozi pojedinih ličnosti u izgradnji Bosne i Hercegovine, kao i o putu kojim je Bosna i Hercegovina prošla od proklamiranja ravnopravnog statusa do sticanje stvarne ravnopravnosti u okvirima jugoslavenske države. Autori su historičari, sociolozi, politolozi i pravnici što zborniku daje posebnu vrijednost.
Štampa - novine i časopisi
Glavna baza podataka na osnovu koje se može dati ocjena šta ZAVNOBiH predstavlja u historiji Bosne i Hercegovine jeste dnevna štampa i časopisi. Međutim, njihova dostupnost je ponekad upitna iz određenih razloga. Npr. list Krajina čiji je glavni urednik bio akademik Enver Redžić nije štampan 1952. godine
zbog nedostatka finansijskih sredstava. Ipak, većina štampe je dostupna i omogućava realizovanje namjere za izradu jedne potpune bibliografije o državnosti BiH. Tu su listovi Oslobođenje, Sarajevski list, Front Slobode Tuzla, Krajina Bihać, Dnevni avaz, Slobodna Bosna, Reporter, Nezavisne novine, Dani, Dnevni list, Stav, Start...
Poruke ZAVNOBiH-a postale su obrazac života u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, temeljna odrednica svih poslijeratnih ustava. I na tim porukama i temeljima ZAVNOBiH-a zasnovana je odluka o održavanju građanskog referenduma 29. februara i 1. marta 1992. godine, na kojem je donesena do danas nepobitna odluka o Republici Bosni i Hercegovini kao samostalnoj, suverenoj i neovisnoj državi. Na zasjedanju Narodne skupštine RS 20. jula 1993. odluke ZAVNOBiH-a su proglašene nevažećim. Takvu odluku nije mogla donijeti jednonacionalna Skupština, nju su mogli donijeti samo predstavnici naroda koji su ih 1943. godine proglasili. Srpska politička elita od 1992. godine osporava 25. novembar, ali posljednjih godina to čini naročito glasno. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, koji je donesen u Dejtonu, svi zakoni koji su bili na snazi u trenutku stupanja na snagu ovog ustava, nastavit će da važe ukoliko nisu u suprotnosti s novim ustavom i sve dok nadležne institucije ne odluče suprotno. Tako, ovaj zakon se u Federaciji Bosne i Hercegovine nastavio primjenjivati i poslije rata, u kojoj se 25. novembar obilježava kao Dan državnosti, ali ne i u Republici Srpskoj, koja ignoriše taj zakon.
Muzej ZAVNOBiH-a
U godinama nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu samo rijetki pojedinci su posjetili grad u kojem je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine. Zgrada je bila oronula, struja isključena a krov propao. Gotovo svi eksponati su razneseni ili uništeni. Ipak, postoji nagovještaj da će Muzej ZAVNOBiH-a biti sačuvan kao važna poruka u Bosni i Hercegovini. Načelnica Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, Jasna Milešević predala je na upotrebu Muzej Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine načelniku opštine Mrkonjić Grad Draganu Vođeviću. Projekat za rekonstrukciju, adaptaciju i restauraciju Muzeja ZAVNOBiH-a izradio je stručni tim Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, arhitekte Milena Dragaš i Aleksandra Balaban. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine za ovaj projekat je osiguralo 175.000,00 KM finansijske pomoći. Zgrada Muzeja ZAVNOBiH-a još uvijek čeka da bude potpuno obnovljena sa svim eksponatima koji su bili važno obilježje prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a.