Pokazatelj razumijevanja islama u kontekstu vremena
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu je 30. novembra predstavljena knjiga “Kasim-ef. Dobrača: Sabrana djela”, koju je objavio Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka.
Promocija je realizovana kao dio četvrte manifestacije “Dani islamske tradicije Bošnjaka”, a tokom nje su govorili akademik Enes Karić, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus i direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka dr. Ferid Dautović. „Njegovi radovi, kao i vazovi, pokazatelj su njegove zrelosti, promišljanja i razumijevanja islama u kontekstu vremena i društveno-političkog uređenja u Bosni i Hercegovini. Mnogi njegovi objavljeni radovi odraz su njegovih duhovnih i znanstvenih pregnuća, njegovog idejnog opredjeljenja i njegove spremnosti na žrtvu“, rekao je dr. Dautović, koji je i priređivač ovog djela.
Istakao je da ga, osim kao alima, treba spominjati i kao angažiranog intelektualca koji je objavljivao mišljenja i stavove o nastalim problemima i pitanjima zajednice muslimana. Uz osvrt na radove Kasima Dobrače, akademik Karić je istakao da ih obilježava upravo spomenuta angažiranost, posebno kada je riječ o davanju odgovora na ona pitanja koja je smatrao važnim za bosanskohercegovačke muslimane u 20. stoljeću. „Najprije, taj svijet između dva svjetska rata bio je svijet velikih nadanja. Naša ulema koja je u to doba dolazila sa studija iz Kaira imala je priliku slušati velike reformske ideje koje su se na neki način pronosile i u Bosnu i Hercegovinu. Onda je naglo došlo do prekida tih procesa, jer je nastupio Drugi svjetski rat. Kasim-efendija je prošao kroz mnoga iskušenja i tad je sačuvao obraz muslimana, uleme i Islamske zajednice, jer je Sarajevskom rezolucijom jasno izražen stav o odnosu prema fašizmu i načinima na koje su tretirani oni koji se u to doba nisu mogli odbraniti“, rekao je muftija Grabus. Kasim-ef. Dobrača je završio Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu, a potom i arapski jezik i književnost na Al Azheru u Kairu. Radio je kao profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi. Bio je predsjednik El-Hidaje. Uhapšen je 1945. godine, nakon čega je ubrzo pušten. Ponovo je uhapšen 1947. godine i osuđen na 15 godina zatvora, pa mu je kazna smanjena na 12 godina. Na ahiret je preselio 1979. godine.