Dnevni vodič ishrane

Opravilnom rasporedu obroka ne govori se toliko često, uglavnom su tu preporuke vezane za instant-dijete, kada i šta doručkovati, o nutritivno bogatim namirnicama i načinima mršanja i slične teme. Opća dostupnost hrane, u restoranima, pekarama, prodavnicama prehrambenih artikala - koji su na svakom uglu, možemo zapaziti da se danas više nego ikada prije hrana tokom jednog dana često konzumira. Ovdje mislimo ne samo na obroke već i na međuobroke u vidu grickalica, slastica, žvakaćih guma, bezalkoholnih osvježavajućih napitaka i sl. Hrana se konzumira u svakom trenutku dok smo na radnom mjestu, u kući između obroka, dok gledamo TV. Hrana se često konzumira ne samo iz potrebe već i iz dosade. Jesmo li se ikada zapitali kako taj učestali unos i stalnu preradu hrane podnosi naš organizam, i treba li naš organizam odmor u vidu pauze između obroka. Za dostupnost hrane pobrinuli su se podjednako i proizvođači i trgovci. Priprema i prodaja hrane je biznis i prilika za dobru zaradu. Prema preporukama nutricionista dnevni broj obroka najčešće se kreće između tri i pet. Broj obroka zavisi od dobi, aktivnosti, zdravstvenog statusa osobe i sl. U nastavku ćemo navesti primjer kako to izgleda raspored kod pet dnevnih obroka. Dan započinjemo čašom vode, najbolje sobne temperature jer nakon buđenja tijelo je u potrebi za hidracijom. Prvi obrok je doručak – breakfast eng. doslovno prevedeno prekid posta (break-fasting) oko toga da li doručkovati ili ne ima dosta polemike i teorija. Važno je znati da doručkom obezbjeđujemo potrebnu energiju za predstojeće aktivnosti, potičemo rad metabolizma i probave. Ujedno doručak bi trebao biti najkaloričniji obrok u danu. Redovan doručak je izuzetno važan za djecu, sportaše i dijabetičare i trebao bi se praktikovati 30 min nakon buđenja. S druge strane za odrasle osobe vrijeme doručka je individualno ukoliko ustajete u 7.00 sati, nakon buđenja pijete vodu i nemate apetita za obilan doručak tada je najbolje da doručkujete u vrijeme u kojem osjetite glad i prirodnu potrebu organizma (optimalno vrijeme da ne pregladnite). Ukoliko je to recimo u 10.00 sati, tada iskoristite priliku za cjelovit obrok. Idealno vrijeme za užinu je dva do tri sata nakon doručka, odnosno između dva glavna obroka. Izbor užine može biti i tečni obrok kao što je “smoothie”, ili šaka orašastih plodova, neka voćka i sl. Naredni obrok je ručak koji je nakon doručka najobimniji, potom između ručka i večere slijedi još jedna užina. Večera je kalorijski najmanji obrok i idealno vrijeme za završetak večere je tri sata prije spavanja. To je vrijeme optimalno da želudac preradi hranu i ‘pošalje’ je do crijeva. Konzumacija hrane neposredno prije odlaska u krevet, i prije nego želudac obavi proces prerade hrane može dovesti do toga da se taj proces uspori. Za večeru nije preporučeno konzumirati namirnice kao što su slatkiši, kisele salate, masnu hranu, kao ni preobimne obroke jer remeti san, izaziva žgaravicu i kada je u pitanju masna hrana produžava period probave hrane. U slučaju da imamo naviku kasne večere korisno je znati da naš organizam tokom noći vrši preradu hrane, ustajemo umorni i bez energije. S druge strane, ukoliko je večera pravovremena i izbor namirnica pravilan naša jutarnja energija je na visokom nivou.