Historija će svakoga od nas zabilježiti po činjenju ili nečinjenju
Vakufi su uvijek bili meta političkih sistema, ali i privatnih interesnih planova koji su vodili ka uzurpaciji i privatiziranju vakufa. I dok se neupitno može optužiti komunistička vlast za oduzimanje vakufa, neupitna je i odgovornost bošnjačkih političara prema ovom pitanju nakon stjecanja nezavisnosti BiH. Da, komunisti su oduzeli vakufe, ali bošnjački političari su činili i još uvijek čine većinu u općinskim vijećima koja i do donošenja zakona o restituciji mogu mnogo učiniti po ovom pitanju. Kada se uzme u obzir vrijeme i način uzurpacije, čini se ponekada nemogućim određene lokacije ponovo proglasiti vakufom, odnosno vratiti Islamskoj zajednici kao pravnom zastupniku vakufa u BiH, ali ne treba zaboraviti “vakufsku“povijest gradova i činjenicu da političko zlo koje su mnogi muslimani kleli nije nestalo, samo je promijenilo boje i ime te nastavilo uzurpaciju vakufskog dobra pravnim i prije svega političkim djelovanjem. Kao i u slučaju potraživanja odštete za porušene džamije, što ne odgovara Republici srpskoj, ni mnogim bošnjačkim političarima ne odgovara da se vrate vakufi, barem nisu pokazali političku volju da pokažu suprotno, jer u pitanju su cifre, a to je nešto na čemu se u politici lahko pada. Slučaj Lakišića harema u Mostaru kristalno jasno opisuje kako je bošnjački nemar doveo do toga da se danas na ovom lokalitetu želi graditi Hrvatsko narodno kazalište, nije čak ni građansko, mostarsko. O tome je javno govorio i bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević 22. decembra 2023. godine u Sarajevu, na promociji knjige “Lakišića harem u centru Mostara - trajanje i otimanje”, spomenuvši imenom i prezimenom neke od odgovornih. Stoga, ne treba čuditi ni promemorija o postizanju jednakopravnog tretmana zahtjeva Islamske zajednice na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema u Mostaru, koju je mostarski muftija Salem-ef. Dedović uputio 15. decembra 2023. godine bošnjačkim političkim predstavnicima na svim nivoima vlasti.
Muftija je promemoriju adresirao na Klub Bošnjaka u Gradskom vijeću Grada Mostara, Klub Bošnjaka u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), ministre u Vladi HNK, bošnjačke zastupnike u Parlamentu FBiH iz hercegovačke regije, federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica, premijera Vlade FBiH i zastupnike Bošnjake u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Herecgovine iz hercegovačke regije. „Neprihvatljivo je da se na tom lokalitetu uzdiže Hrvatsko narodno kazalište i drugi objekti u funkciji etničkog zaokruživanja prostora „Stolnog grada“, bez valjanog regulacionog plana i planske dokumentacije, a da se zahtjevi bošnjačke strane uporno ignorišu i politiziraju, bez ikakvog razloga i osnove“, kaže se u tekstu promemorije.
U tekstu, između ostaloga, muftija je poručio: „Historija će svakoga od nas zabilježiti po djelima i nedjelima, ili po činjenju ili nečinjenju, odnosno po jasnom stavu ili šutnji, pa smo svi mi po ovom pitanju na ispitu i dužni smo kolektivno pokazati visoku patriotsku svijest, kako bismo zaustavili štetne, drske nasrtaje i ideološko-političke višestoljetne tendencije marginaliziranja Bošnjaka kao političkog naroda, koji je dao nemjerljiv doprinos u urbanom nastajanju, stasanju i razvitku ovog grada.“Već smo ranije pisali i pitali da li iko čuje glas muftije i da li, pored institucionalne podrške Islamske zajednice, ima ikoga da se bori s njim. Ako nema, onda mora sam, takav je život uspravnih Bošnjaka.