Radi podsjećanja:
9. januara 1992.
Nelegalno uspostavljena Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini donijela je u Sarajevu “deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine” na područjima “srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etničkih cjelina u RBiH“s ciljem pripajanja tadašnjoj Jugoslaviji koja se već raspala. Prvi čelnici ove RS bili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik – svi presuđeni pred Haškim tribunalom kao ratni zločinci za masovne zločine koje su predvodili tokom provođenja ciljeva projekta devetojanuarske RS.
8. oktobra 1992.
Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim “deklaraciju o proglašenju RS-a”, kao i “ustav Srpske republike Bosne i Hercegovine”.
17. januara 2013.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima bh. entiteta Republike srpske. U apelaciji je navedeno da “svako određivanje praznika entiteta koji simbolizira samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini predstavlja mjere koje vode razlikovanju, isključenju, ograničavanju ili davanju prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etničkom porijeklu.”
23. oktobra 2013. Venecijanska komisija
je osporila dan Republike srpske. Označila ga je kao diskriminatorski jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja navodeći da je “utemeljen na historijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS-u, odnosno za srpski narod”.
26. novembra 2015.
Ustavni sud BiH je donio odluku prema kojoj je član zakona o praznicima RS-a koji govori o 9. januaru neustavan. Osporen je vjerski karakter obilježavanja ovog dana kao dana RS-a, ali nije osporeno pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu niti Dan RS-a, ali da to ne može biti 9. januar. Bio je to prvi put da je Ustavni sud nakon Dejtonskog sporazuma proglasio dan RS-a neustavnim. U ovoj odluci Ustavnog suda je navedeno da Narodna skupština RS-a u roku šest mjeseci treba usaglasiti navedeni član Zakona o praznicima RS-a s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Narodna Skupština RS-a je kao odgovor izglasala Deklaraciju kojom odbijaju da ukinu 9. januar kao državni praznik RS-a, kakva god bila odluka Ustavnog suda.
15. jula 2016.
Narodna skupština RS-a usvojila je Odluku o raspisivanju republičkog referenduma i imenovala Republičku komisiju za sprovođenje referenduma. NSRS je raspisao referendum o obilježavanju 9. januara kao dana RS-a, a za dan održavanja referenduma utvrđuje se 25. septembar 2016. godine.
6. augusta 2016.
Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) u augustu 2016. godine je pozvalo vlasti RS-a da ne održe najavljeni referendum.
17. septembra 2016.
Ustavni sud BiH usvojio je mjeru kojom je obustavio odluku o raspisivanju referenduma koji je raspisala NSRS.
19. septembra 2016.
Rukovodstvo RS-a je odbacilo odluku Ustavnog suda BiH, a zastupnici NSRS-a usvojili su odluku po kojoj se referendum o Danu RS-a održava 25. septembra.
Predstavnici bošnjačkog naroda u NSRS-u zatražili su od Ureda visokog predstavnika da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum.
25. septembra 2016.
Održan je referendum o Danu Republike srpske. Za održavanje referenduma vlasti RS-a potrošile su više od 700.000 eura.
26. oktobra 2016.
Nakon što je Ustavni sud BiH ukinuo član Zakona o praznicima RS-a, NSRS-a donosi Zakon o Danu RS-a, izdvojivši ga iz Zakona o praznicima. Zakon predviđa da se Dan RS-a obilježava kao sekularni praznik, također 9. januara. NSRS je objavila da je Zakon o Danu RS-a usvojen kako bi, navodno, implementirala odluku Ustavnog suda BiH.
1. decembra 2016.
Ustavni sud BiH poništio rezultate referenduma u RS-u.
Po zahtjevu zastupnika u državnom i federalnom parlamentu, Ustavni Sud je donio presudu kojom je utvrđeno da Odluka o raspisivanju referenduma od 15. jula 2016. nije u saglasnosti s Ustavom BiH. U odluci Suda navedeno je i da se poništavaju rezultati referenduma održanog 25. septembra 2016. godine.
29. marta 2019.
Ustavni sud BiH proglasio neustavnim odredbe Zakona o Danu RS-a. Ustavni sud BiH na čelu sa sudijom Zlatkom Kneževićem usvojio je zahtjev devet delegata Bošnjaka i Hrvata iz Vijeća naroda RS-a i proglasio neustavnom odredbu o 9. januaru kao Danu RS-a i poništio tu odredbu jer nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta. Ustavni sud nema nadležnost pratiti izvršenje svojih odluka ali može izvijestiti Tužilaštvo BiH o neizvršavanju sudskih odluka, rečeno je tom prilikom, uz napomenu da Ustavni sud ni na koji način nije doveo u pitanje sam praznik Dana RS nego je utvrdio da sam izbor datuma 9. januar za obilježavanje RS nije u skladu s Ustavom BiH i relevantim međunarodnim instrumentima.
12. decembra 2023.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac objavio da su “na koordinirajućem sastanku ministara i zamjenika iz RS uputili poziv svim srpskim predstavnicima na zajedničkom nivou da obilježe 9. januar, Dan RS-a”.
“Danas smo na koordinirajućem sastanku ministara i zamjenika iz RS uputili poziv svim srpskim predstavnicima na zajedničkom nivou da dostojanstveno i u zajedništvu s građanima i institucijama RS obilježimo 9. januar, Dan Republike srpske. U skladu sa Zakonom o praznicima Republike srpske, 9. januar je neradni dan. To je naš praznik i bit će neradni za sve srpske predstavnike u institucijama na nivou BiH, bez obzira na to što je u FBiH radni dan.”
18. decembra 2023.
Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan izjavio: “Svečani defile pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS povodom 9. januara – Dana Republike bit će održan u Banjaluci u večernjim časovima”.
22. decembra 2023.
Narodna skupština RS-a usvojila je pet zakona i pet nacrta zakona među kojima su i Nacrt zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS-a. Kancelarija EU u BiH je nakon toga objavila da su ovi nacrti zakona koji su usvojeni u prvom čitanju, suprotni putu BiH ka EU. „Pozivamo delegate u NSRS da ponovo razmisle i ne idu dalje s ovim nacrtima zakona“, saopšteno je iz Kancelarije EU.
Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik je izjavio za BHT1 da je samo pitanje trenutka “kada će se ta lažna, nametnuta država raspasti”, te naglasio da je bh. entitet RS u posljednjih deset godina u Narodnoj skupštini donio sve odluke koje su neophodne za njen samostalni status.
“BiH ide u raspad, u razilaženje, samo je pitanje trenutka kada će se to desiti. Ostaje samo čekanje jedne noći u kojoj ćemo to definitivno završiti”, istakao je Dodik, kao i da “u Sarajevu nikako ne shvataju da Srbi hoće ustavnu BiH i da neće da budu u ovakvoj, lažnoj, nametnutoj zemlji”.