Afirmacija vrijednosti koje su stoljećima krasile bošnjački narod
Stolac
Centar za istraživanje i unaprjeđenje duhovne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini (CID BiH) sa sjedištem u Stocu, uoči Šebi Arusa, 16. decembra 2023. godine organizirao je trinaesti po redu naučni skup koji tretira sufijsko učenje i njegovo materijalno i nematerijalno naslijeđe u Bosni i Hercegovini
Na naučnom skupu pod radnim nazivom „Nakšibendijski tarikat: nakšibendije-sinovi svoga vremena“stručnim radovima učesnika otvorena u samo široka polja istraživanja ove, za proučavanje identiteta, civilizacijskog trajanja, ali i nadanja budućih istraživanja i usaglašavanja univerzalnih vrijednosti u savremenom društveno- historijskom kontekstu. Skup je u svojstvu izaslanika reisul-uleme otvorio vojni muftija Hadis-ef. Pašalić. Uz podsjećanje na historijat tarikata u Bosni i Hercegovini osvrnuo se i na doprinos šejhova i derviša u očuvanju moralnih vrijednosti i dostojanstva muslimana u BiH. Podsjetio je na činjenicu da je Rijaset u BiH donio odluku o osnivanju Tarikatskog centra IZ u BiH, čime je ispravljena institucionalna greška iz 1952. godine.
Glavna uloga nakšibendijskog tarikata
U ime Tarikatskog centra šejh Ćazim Hadžimjelić se zahvalio IZ na podršci i razumijevanju koju im pružaju istaknuvši pri tome od koliko je velikog značaja afirmacija moralnih vrijednosti koje su stoljećima krasile bošnjački narod. Govoreći o glavnim ciljevima nakšibendijskog tarikata istakao je kako je njegova uloga ukrašavanje ljudskih srca plemenitim osobinama, što se, posljedično, reflektira i na društvo i na vrijeme u kojem čovjek živi. Šejh Halil Brzina Hulusi u svom obraćanju učesnicima i posjetiocima skupa na osebujan način referirao se na glavne postulate nakšibendijskog tarikata kao što su čuvanje od nemara spominjanjem Allaha, obaranje pogleda od lažnih i varljivih stvari, prelazak iz prezrenih svojstava u pohvalna, vezivanje srca za Uzvišenog Stvoritelja, stalni zikr pokretima, srcem, dušom ili riječima, činjenje dove, traženje Božije milosti, čuvanje srca od natruha licemjerstva, potpuno i čisto smiravanje od riječi do osvjedočenja, itd. Uz svaki od ovih principa citirao je kur’anske ajete ili hadise Muhameda, a.s. kao njihova ishodišta. „Osnovni postulat nakšibendijskog tarikata je znanje, zatim služenje Allahovim stvorenjima, biljkama, ljudima, ovoj planeti na kojoj živimo. To služenje se dijeli na služenje znanja, imanja i djelovanja“, između ostalog rekao je šejh Brzina.
Izlaganja na naučnom skupu bila su posvećena šejhovima i tekijama nakišibendijskog tarikata. O hadži Aliji s Vratnika u radu „O sarajevskom „skretničaru“ka Allahu - Uvejsiji, ashabskom insanu“govorila je prof. dr. Fahira Fejzić Čengić, fojničkim šejhovima i dervišima u radu „Biseri fojničke tesavuske halke“govorio je Mensur-ef. Pašalić, o životu i djelu šejha Seid-ef. Đozića govorio je njegov sin mr. Ibrahim Đozić, o šejhu Jusufu Hemedanu i njegovim duhovnim nasljednicama govorio je dr. Elvir Musić, o šejhu Sulejmanu Saddedinu Mustekimzadeu, prvaku nakšibendijskog tarikata govirila je dr. Amina Šiljak-Jesenković. S aspekta moderne historiografije iznimno važno izlaganje, s nepoznatim i rijetko citiranim podacima, o Skender-pašinoj tekiji u Sarajevu i njenim šejhovima imao je dr. Ferid-ef. Dautović. O nakšibendijskoj tekiji Ali-paše Rizvanbeovića u Mostaru, Opijačevoj tekiji na Šehovini, Tekiji muradiji u Istanbulu, centralnoj tekiji bosanskohercegovačkih nakšibendija, govorili su Kenan-ef. Ovčina, mr. Suad ef. Mujakić i hafiz mr. Zajim Kruško. Šejh mr. Džemal Alić tretirao je nastanak nakšibendijske tekije u Poharama kod Zenice i biografiju šejha Šefika Alića. Dr. Senad Hasanagić svoj rad je posvetio temi „Žene u nakšibendijskom tarikatu“, dok je hafiz dr. Elvir Duranović tretirao temu naučnog skupa kroz rukopisno blago Gazi Husrev-begove biblioteke.