KATASTROFALAN BROJ civilnih žrtava i gladnih u Gazi
Na konferenciji za štampu koju je generalni sekretar Antonio Guterres održao 22. decembra o situaciji na Bliskom istoku izneseni su podaci o zastrašujućem stanju u Gazi na koje UN nema snage da efikasno odgovori.
„Posljednjih sedmica i dana nije bilo značajnije promjene u načinu na koji se rat odvijao u Gazi. Ne postoji efikasna zaštita civila. Intenzivno izraelsko bombardovanje i kopnene operacije se nastavljaju. Više od 20.000 Palestinaca je ubijeno - velika većina su žene i djeca. U međuvremenu, Hamas i druge palestinske frakcije nastavljaju ispaljivati rakete iz Gaze na Izrael. Oko 1,9 miliona ljudi – 85 posto stanovništva Gaze – protjerano je iz svojih domova. Zdravstveni sistem je na koljenima. Bolnice na jugu rade s najmanje tri puta većim kapacitetom. Na sjeveru jedva da rade. Jedan kolega opisao je smrtonosnu tišinu bolnice bez lijekova ili tretmana za bolesne i povrijeđene pacijente“, opisao je u najkraćem generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
U nastavku je istakao da se „prema izvještaju Svjetskog programa za više od pola miliona ljudi – četvrtina stanovništva – suočava s onim što stručnjaci klasifikuju kao katastrofalni nivo gladi. „Četiri od pet najgladnijih ljudi na svijetu nalazi se u Gazi. A čista voda curi.
UNICEF je otkrio da raseljena djeca na jugu imaju pristup samo deset posto vode koja im je potrebna. Humanitarni veterani koji su služili u ratnim zonama i katastrofama širom svijeta – ljudi koji su vidjeli sve – kažu mi da nisu vidjeli ništa slično onome što vide danas u Gazi“.
Podsjećajući da je „Izrael započeo svoju vojnu operaciju kao odgovor na užasne terorističke napade koje je pokrenuo Hamas 7. oktobra“, ponovio je da ništa ne može opravdati te napade, ili brutalnu otmicu oko 250 talaca, te istakao: „Ponavljam svoj poziv da svi preostali taoci budu pušteni odmah i bezuslovno. I ništa ne može opravdati kontinuirano ispaljivanje raketa iz Gaze na civilne ciljeve u Izraelu, ili korištenje civila kao živog štita. Ali u isto vrijeme, ova kršenja međunarodnog humanitarnog prava nikada ne mogu opravdati kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda i ne oslobađaju Izrael od njegovih vlastitih pravnih obaveza prema međunarodnom pravu“.
Upozorio je da nema preduslova za efikasne humanitarne operacije u Gazi zbog „načina na koji Izrael vodi ovu ofanzivu stvarajući ogromne prepreke distribuciji humanitarne pomoći“. „Pružamo pomoć u ratnoj zoni. Intenzivno izraelsko bombardovanje i aktivne borbe u gusto naseljenim urbanim područjima širom Gaze ugrožavaju živote kako civila, tako i humanitarnih radnika. Čekali smo 71 dan da Izrael konačno dozvoli ulazak pomoći u Gazu preko prelaza Kerem Šalom. Prijelaz je tada pogođen dok su kamioni pomoći bili u tom području. Drugo, humanitarna operacija zahtijeva osoblje koje može živjeti i raditi bezbjedno. 136 naših kolega u Gazi je ubijeno za 75 dana – nešto što nikada nismo vidjeli u historiji UN-a. Nigdje nije sigurno u Gazi“.
Odajući počast hiljadama humanitarnih radnika koji riskiraju svoje zdravlje i živote u Gazi, podsjetio je da je većina osoblja UN protjerana iz svojih domova. „Svi oni svakodnevno provode sate boreći se da prežive i izdržavaju svoje porodice. Pravo je čudo da su uspjeli da nastave s radom u ovim uslovima. Pa ipak, te iste kolege proširuju humanitarne operacije u južnoj Gazi kako bi podržale ljude koji tamo žive, dok pokušavaju pomoći poplavi raseljenih ljudi koji su stigli sa sjevera – bez ičega“.
Istakao je problem nedostatka vozila i kamiona za distribuciju jer su ona kojima su raspolagali uglavnom uništena ili ostavljena nakon prisilne, žurne evakuacije sa sjevera, a da izraelske vlasti nisu dozvolile nijednom dodatnom kamionu da radi u Gazi, dok prekidi komunikacija praktično onemogućavaju distribuciju.
„U cijeloj Gazi radi samo jedna pekara“, obavijestio je generalni sekretar UN-a medije na konferenciji u New Yorku.
Komentirajući rezoluciju usvojenu u Vijeću sigurnosti 22. decembra rekao je: „U okolnostima koje sam upravo opisao, humanitarni prekid vatre je jedini način da se započne zadovoljavanje očajničkih potreba ljudi u Gazi i okonča njihova stalna noćna mora“, te ukazao na opasnost prelivanja sukoba na regiju. „To se već dešava. Okupirana Zapadna obala je na tački ključanja. Svakodnevna razmjena vatre preko Plave linije između Libana i Izraela predstavlja ozbiljan rizik za regionalnu stabilnost. Napadi i prijetnje brodarstvu na Crvenom moru od strane Huta u Jemenu utječu na plovila s potencijalom da utiču na globalne lance snabdijevanja. Izvan neposrednog regiona, sukob polarizuje zajednice, pothranjuje govor mržnje i podstiče ekstremizam. Sve ovo predstavlja značajnu i rastuću prijetnju globalnom miru i sigurnosti“, poručio je generalni sekretar ističući pri tome i važnost pitanja reforma Vijeća sigurnosti UN-a, koje će se naći na stolu članica UN-a u 2024. godini. „Vidim da, nezavisno od kriza koje se dešavaju, postoji dinamičan napor unutar UN-a da se ozbiljno sagleda potreba za reformom multilateralizma i da se multilateralizam učini jačim i snažnijim“, poručio je Guterres.