Uništavanje državne televizije politički projekat ili nemar?

Iove godine se uposlenici Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) nalaze u situaciji da se moraju na sve načine boriti za svoja prava i tražiti od državnih institucija da izvršavaju svoje obaveze, među kojima je u prvom redu i pravedna raspodjela novca kojim raspolažu dva javna emitera.

Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Merima Kurtović-Pašalić upoznala nas je sa stanjem u BHRT-u. Naši građani trebaju znati da uposlenici bh. Javnog servisa, njih 60 posto radi za plaću od 600 do 800 KM, u najboljem slučaju prosječnu plaću i to godinama unazad. Sindikat radnika, s 450 članova, i oko svih 800 uposlenika Javnog servisa pitaju kome je u cilju urušavanje Radiotelevizije Bosne i Hercegovine kao garanta opstojnosti države, jer u najodsudnijim momentima koje mogu zadesiti jedno društvo, kao što su ratovi, vremenske nepogode ili važni državni događaji, tu je jedino neupitno na raspolaganju Javni servis BiH (JS). Šta je potrebno uraditi da se shvati kako je pitanje opstanka državne RTV BiH i pitanje opstanka države Bosne i Hercegovine. Naravno, možda je ovo kristalno jasno pa je zbog toga JS i na meti.

U obavljanju svoje medijske misije, BHRT kontinuirano radi da u svojim programima zadovolji visoke etičke standarde i standarde kvaliteta svih medijskih žanrova.

Nažalost, upravo zbog nedostatka sredstava njihova dopisnička mreža je skromna. Informativno-tehnički centri pokrivaju pet gradova: Banja Luku, Bihać, Tuzlu, Zenicu i Mostar i naše kolege rade zaista u nemogućim uvjetima. Teška situacija je i u „Sivom domu“, kojeg mnogi uposlenici smatraju drugom kućom jer tu provode veliki dio vremena, radeći na opremi staroj i 40 godina, često improvizirajući i dovodeći u pitanje i svoje zdravlje.

Drugi emiteri raspolažu novcem BHRT-a

„Do sada smo najmanje o sebi govorili, ali smo uvijek pratili dešavanja iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Mi nismo i ne možemo biti komercijalni medij, pored informativnih moramo pružati edukativne, obrazovne, dječije, kulturne i sportske sadržaje a da bi sve to bilo kvalitetno potreban je novac, kojeg nemamo zbog neravnomjerne raspodjele RTV takse. Mi nemamo novca za plaće, doprinose a druga dva javna emitera raspolažu našim novcem. I to je istina! Neka neko odgovori, a Tužilaštvo i finansijska policija provjere šta je s tim novcem, gdje se nalazi?! Javni servis Bosne i Hercegovine je servis svih građana. U našim redovima su zajedno radnici iz sva tri konstitutivna naroda kao i ostalih, koji iznad svega profesionalno, etično, držeći se svih novinarskih kodeksa izvještavaju o svemu, za sve. Nismo, niti ćemo biti megafon isključivo jedne partije ili jednog naroda. Profesionalci smo koji su zbog svoje objektivnosti spali na margine socijalnih davanja a ne plaća. I to je nedopustivo! Međutim, naš osnivač je Parlamentarna skupština BiH i kao što na tom nivou ima raznih opstrukcija ima ih i kod nas i s tim se borimo. Uposlenici koji prekrše kodeks ponašanja na Javnom servi- su BiH budu sankcionirani. Javnost mora znati da jedino Javni servis može pratiti najveće, najznačajnije događaje i to smo i radili, punim kapacitetom i s dotrajalom opremom, sve javne, kulturne i sportske događaje, specijalne i vjerske programe, Srebrenicu, dolazak Pape i itd.“, navela je Kurtović-Pašalić.

Važnost pretplate

Istakla je da JS sarađuje sa svim javnim servisima iz cijelog svijeta, što je važno iz više razloga „To pravo nemaju entitetski javni emiteri. Naše informacije za cijeli svijet su jedino relevantne, to stoji u svim novinarskim konvencijama, između ostalog Javni servis je jedan od 14 uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije za pristup BiH Evropskoj uniji. Bez RTV signala sa predajnika i releja Javnog servisa BiH nema ni drugih komunikacijskih usluga, Interneta, mobilne telefonije, kablovskih operatera, izdavanja pasoša i drugih usluga koje koriste RTV signal BHRT-a, jer onih 7,5 KM plaćate da možete imati pristup svemu tome, a ne samo da gledate ili slušate program BHRT-a. Tako je u svim državama pa i kod nas.“U ovom kontekstu važno je skrenuti pažnju da je plaćanje pretplate građanska dužnost, ali i čin patriotizma. Upravo su građani ti koji svojom pretplatom pokazuju da im je stalo do državne televizije i godinama se radi upravo na tome da se i kod građana stvori animozitet prema Javnom servisu, što ide na ruku i pojedinim političarima koji čine sve da se državne ustanove i institucije unište.