Pitanja odgovori
Na pitanja odgovara: Ahmed Purdić, fetvai-emin
Tavaf u obući
Pitanje: Zanima me obuća u kojoj žene mogu obaviti umranski tavaf i sa’j. Da li se taj obred može obaviti u tenisicama, s obzirom na to da je vrlo rashlađen prostor sa’ja, i da li se tavaf može obaviti u kožnim mestvama?
Odgovor: S obzirom na to da žena obavlja hadž ili umru u svojoj uobičajenoj odjeći i obući, načelno nema smetnje da i tavaf i/li sa’j obavi u obući (tenisicama). Ovaj fikhski propis primjenjivao se u periodu dok metaf (prostor oko Kabe predviđen za tavaf) i mes’a (prostor predviđen za obavljanje sa’ja) nisu bili popločani mermerom. Međutim, danas, s obzirom na to da je cijeli Harem popločan i da se dnevno više puta čisti, te da nije dozvoljen ulazak u obući u prostore u kojima se obavljaju tavaf i sa’j, onaj ko ulazi u njega treba skinuti obuću da ne bi uprljao i onečistio prostor na kojem se klanja i sedžda čini. Nema smetnje da žena ove obrede obavi u čarapama ili mestvama.
Davanje poklona ljekarima
Pitanje: Da li je dozvoljeno dati ljekarima određeni poklon tokom liječenja u bolnici?
Odgovor: Ukoliko se radi o neuvjetovanom poklonu za dobro obavljeni posao, koji daje osoba iz ličnih sredstava, bez primjesa mita ili korupcije, nema zapreke da se dadne. U protivnom, to je nedopušten postupak. Namjera i motiv davanja i uzimanja poklona su presudni u određivanju prirode ove vrste dodatne nagrade, njezine dopuštenosti ili nedopuštenosti. Ukoliko je riječ o većim poklonima (naročito ako se radi o novcu), smatramo da je iz preventivnih razloga bolje ne navikavati ljekare i druge službenike na uzimanje takvih poklona za poslove koji ionako spadaju u djelokrug njihovog rada, jer ih to može podstaknuti da odnos prema korisnicima svojih usluga određuju prema tome da li im daju poklone ili ne, odnosno može otvoriti put ka davanju i uzimanju mita.
Naklanjavanje i abdest sahibi-uzura
Pitanje: Da li sahibi-uzur treba ponavljati abdest kad, naprimjer, naklanjava propušteni namaz, klanja trenutni namaz ili kad poslije namaza hoće da uči Kur’an?
Odgovor: Sahibi-uzur treba za svaki namaski vakat uzeti abdest, koji važi za taj namaski vakat, bez obzira na to što ima smetnju koja kvari abdest. U tom namaskom vremenu može obavljati namaz tog namaskog vremena i druge ibadete, kao što su naklanjavanje propuštenih namaza, učenje Kur’ana i sl.
Dug i obračun zekata
Pitanje: Kako se tretira dug pri obračunu zekata? Da li se vrijednost koju dugujemo nekom drugom oduzima pri obračunu zekata, i da li se vrijednost duga koju neko nama duguje (npr. neisplaćena uplata za urađen posao) dodaje na obračunatu vrijednost imovine?
Također me zanima da li se, po hanefijskom mezhebu, vrijednost nisaba provjerava samo onda kada prođe godina od dana kada je prvi put dostignut nisab. Po onome što sam ja razumio, po drugim mezhebima je potrebno da imovina koju imamo konstantno (svakodnevno) prelazi vrijednost nisaba i da nikada ne padne ispod, dok po hanefijskom mezhebu je potrebno da prođe godina dana (lunarna godina) nakon što je posjedovana vrijednost dostigla vrijednost nisaba i da na taj dan ona opet bude iznad vrijednosti nisaba. Možete li mi potvrditi ovo?
Odgovor: Ne može se obračunati zekat na istu imovinu od dva različita subjekta tokom jedne godine. To znači da iznos koji je pod dugom ne mogu istovremeno obračunati i zajmodavac i zajmoprimac (dužnik). Zekat na dug/ potraživanje općenito obaveza je zajmodavca, jer se to računa njegovom, a ne imovinom zajmoprimca (dužnika).
Shodno navedenom, ukoliko ste pozajmili drugome novac i možete ga dobiti nazad u toku zekatske godine, dužni ste na njega dati zekat, ukoliko je u visini nisaba, odnosno pridružiti ga iznosu novca koji je u posjedu radi upotpunjenja nisaba. Taj novac se tretira dostupnim vlasniku. Ukoliko nema izgleda da se zajam vrati, ili su ti izgledi slabi, zekat na njega treba dati kada ga zajmoprimac vrati u posjed zajmodavca. Ukoliko ste vi zajmoprimac, niste dužni na njega davati zekat, već je to obaveza stvarnog vlasnika, tj. zajmodavca.
Po propisima hanefijskog mezheba, smanjenje nisaba u toku jedne godine, ne utječe na obaveznost izdvajanja zekata, ako nisab postoji na početku i na kraju godine. Prema tome, nakon što se steknu uslovi obaveznosti izdvajanja zekata i on se izdvoji iz imovine, a ostatak imovine bude u iznosu nisaba ili više od toga, nastavlja se računati zekatska godina. Nakon što protekne hidžretska godina od datuma kada se prvi put izdvojio zekat, ponovo se izdvaja 2,5 posto od ukupne imovine, ukoliko se u tom trenutku posjeduje imovina u visini nisaba. Ono što se stekne tokom godine između dva obračuna pridodaje se ukupnom iznosu ušteđenog novca i na sve to se izdvaja zekat, bez obzira na to što pridodani iznos nije pregodinio. (Vidi: El-Halebi, Multeka el-ebhur, str. 246. i 259.)