Dugogodišnji imam Hamzibegove džamije ispraćen u penziju
Medžlis Sanski Most
U okviru šestog takmičenja u učenju Kur’ana za djecu i omladinu održanog 30. decembra 2023. godine u Hamzi-begovoj džamiji u Sanskom Mostu na dostojanstven način u penziju je ispraćen Mirsad-ef. Sedić, dugogodišnji imam ove džamije.
Osim imama i džematlija iz džemata s područja Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most, glavnog imama Mirza-ef. Žerića ovom događaju prisustvovao je i bihaćki muftija hafiz Mehmed-ef. Kudić. Ispraćaj u penziju Mirsad-ef. Sedića zajednički su organizovali Medžlis Sanski Most, Udruženje ilmijje i Hamzi-begov džemat. Tom prilikom Mirsad-ef. su uručeni prigodni pokloni s čime su Medžlis, Hamzi-begov džemat i Udruženje ilmijje simbolično izrazili zahvalnost ovom vrijednom i po mnogo čemu posebnom imamu. Njegovih 28 godina provedenih u Sanskom Mostu je period u kojem je kvalitetnim radom kao muallim, imam i hatib centralne Hamzi-begove džamije lijepim osobinama ostavio neizbrisiv trag. Bio je prepoznatljiv po plemenitosti, strpljivosti, skromnosti, skrušenosti, pristupačnosti… Sijao je sjeme na različitim poljima vjerujući da će plodovi biti vidljivi i da će mu koristiti na Sudnjem danu. Svojim životom, ponašanjem i ophođenjem prema svakom nastojao je biti primjer čovjeka u kojeg će se drugi ugledati po predanosti Allahu, dž.š., i posvećenosti sunnetu Poslanika, s.a.v.s. Sa sugrađanima je imao lijepe odnose ne praveći među njima razlike. Jednostavno, on je svojom misijom kroz imamsko-hatibski i muallimski rad i uopće kroz društveni angažman u lokalnoj zajednici bio i ostao svijetli primjer vjerskog službenika, odnosno čovjeka širokih pogleda i divnih osobina.
Glavni imam Mirza-ef. Žerić je u svom kratkom obraćanju rekao kako Mirsad-ef. poznaje skoro 30 godina i da mu je drago što je bio u prilici da se druži s njim, putuje, sarađuje, razmjenjuje iskustva. On je paradigma jednog alima, dobrog čovjeka - insana od kojeg se uvijek imalo šta čuti i naučiti. Pokazatelj je i oličenje imama, hatiba i muallima koji će ostati zapamćen po čestitosti, radinosti i odgovornosti. Uradio je mnogo za Medžlis Sanski Most i dugo vremena će se spominjati po dobru.
Bihaćki muftija hafiz Mehmed-ef. Kudić je zahvalio Mirsad-ef. za hizmet islamu i Islamskoj zajednici, zaželio mu produktivnost u penzionerskom periodu te kazao kako su Mirsad-ef. krasile lijepe osobine koje su na najbolji način govorile o kakvom se imamu radi. Kazao je kako je Mirsad-ef. u svom imamsko-hatibskom i muallimskom radu postigao dosta sa mlađima i starijima i da je iza sebe ostavio mlađe generacije koje će ga pamtiti po smirenosti, dobronamjernosti, brizi za stanje muslimana u svom džematu ali i šire.
Iz obuhvatne biografije Mirsad-ef. Sedića za izdvojiti je da je rođen 8. novembra 1958. godine u Bosanskoj Krupi gdje je završio osnovnu školu. Dalje školovanje nastavio je u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu i okončao ga s odličnim uspjehom 1978. godine. Po odsluženju vojnog roka radio je kao imam u džematu Vidorija, MIZ Bosanski Novi, a zatim odlazi u Rijad gdje je na Institutu za arapski jezik pri Univerzitetu „Imam Muhammed bin Saud“proveo godinu dana dobro ovladavši arapskim jezikom na polju konverzacije i prevođenja. Od 1982. do 1995. bio je imam, hatib i muallim u džematu Bućevci, Odbor IZ Bužim. Dužnost glavnog imama Odbora IZ u Bužimu obavljao je između 1991. i 1995. godine. Bio je član Sabora IZ - Okruga Bihać i predsjednik Komisije za arapski jezik formirane u svrhu podrške reaktivranja Medrese „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“u Cazinu. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu uključuje se u TO Bužim i pomaže u organiziranju odbrane bužimskog područja. Godinu dana je bio pomoćnik za moral u Samostalnoj četi Bućevci koja postaje dijelom 105. bužimske, kasnije 505. viteške brigade. U toku agresije kao poznavalac arapskog jezika nadležne vlasti su ga angažovale za ostvarivanje komunikacije i saradnje s humanitarnim organizacijama iz arapskog svijeta. Autor je i priređivač nekoliko knjiga: „Bin bir hadis“(predodilac hafiz Fuad-ef. Subašić), „Hamza esedullah i druge priče“, „Ramazanski dersovi“, „Broj 40 u hadisima Allahovog poslanika“i „Mudrosti orijenta“. Zajedno sa Sabrijom Puškom preveo je knjigu „Iz života ashaba, r.a.“Na RTV Sana uredio je i vodio 1.348 emisija od kojih je zadnjih 390 preneseno putem TV kanala. U slobodno vrijeme bavi se planinarenjem, a popeo se na vrhove preko 60 bosanskohercegovačkih planina. Usput se bavi filatelijom, što mu je hobi od djetinjstva, i raspolaže kolekcijom od preko 30.000 poštanskih markica. Sa suprugom Asima-hanumom ima četvero djece: Maidu, Ruvejda, Džabira i Zubejra. Pozavršavali su fakultete, neki su doktorirali a neki magistrirali. Djeca su im porodična i od njih imaju desetero unučadi.