Islam je vjera milosti za sve ljude, koja zagovara prava i čast drugih
Autor je knjigu priredio nakon završenog magistarskog rada, a kao imam s iskustvom rada u Njemačkoj, kada je uspostavio dobre veze i s važnim društvenim akterima, ali i kao uspješan sarajevski imam smatra da ove teme trebaju biti inicirane upravo iz bh. znanstvenog kruga i iskustvene tradicije koja može biti primjer drugima u Evropi i svijetu.
Uproteklih nekoliko mjeseci u Bosni, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori održane su promocije knjige „Status Drugog u islamu“autora mr. Asmira Salihovića, te tribine s temom upoznavanja nemuslimana s islamskom tradicijom, ali i muslimana na koji način njihova vjera gleda na one koji ne baštine njihovu vjersku tradiciju. Prisustvo medija na tribinama, profesora s različitih fakulteta u ovim zemljama kao i građana koji nemaju muslimanski identitet pokazalo je koliko je ova tema važna u današnjici. Također, nakon promocija je bilo evidentno da je posebnost ovog djela i to što dolazi iz Sarajeva, od kojeg se i očekuje odgovoran pristup temama koje budućnost znače.
Autor knjige mr. Asmir Salihović je ovu knjigu priredio nakon završenog magistarskog rada, a kao imam s iskustvom rada u Njemačkoj, kada je uspostavio dobre veze i s važnim društvenim akterima i upoznao brojne aktiviste, ali i kao sarajevski imam, s bogatim iskustvom u imamskom, hatibskom i mualimskom radu, smatrao je da ove teme trebaju biti inicirane upravo iz bosanskohercegovačkog znanstvenog kruga i iskustvene tradicije koja može biti primjer drugima u Evropi i svijetu.
Knjiga kao poziv i muslimanima i nemuslimanima
Ova tema je posebno važna u vremenu zbog preglasnog, napadnog, a potpuno neutemeljenog vezivanja militantnosti i nasilnog ekstremizma za islam.
S tim u vezi, efendija Salihović je naglasio da ovo vrijeme traži maksimalno buđenje etičkih načela, prvenstveno vrline skromnosti, poniznosti i odgovornosti, značaj dijaloga, i to sporazumnog dijaloga, kao suštinskog zahtjeva za preživljavanje i jedinog načina za savladavanje kontradikcija, napetosti u društvu, suprotstavljenih interesa i tendencija što su neke poruke njegove knjige.
„Kur’an nudi dovoljno dokaza koji nas pozivaju da kao muslimani otvaramo pozitivne procese. Naročito je važno da te procese iznova otvaraju bosanski muslimani, a ovu knjigu smatram doprinosom tim procesima. Poslanik Muhammed, a.s., u svojoj misiji nije pravio teološki kompromis, ali jeste gradio svaki drugi kompromis kada je u pitanju bio interes mira. Naučni značaj ove knjige temelji se na činjenici da u ranijim djelima nisu sabrani na jedno mjesto ajeti i hadisi koji govore o odnosu prema nemuslimanima i da na bosanskom pa i nekim drugim svjetskim jezicima nema zasebnog, sistematičnog djela koje obrađuje ovu temu. Islam na pripadnike drugih religijskih tradicija u ovome svijetu gleda ne kao na ‘druge nazore’ koje mora trpjeti, već kao na činjenicu de jure, čija legitimnost nije društveno-politička, ni kulturna, ni civilizacijska, nego religijska. Iznošenje na svjetlo kur’ansko-hadiske poruke rezultirat će boljom samoprezentacijom muslimana i njihove religije, te shvatanjem da je islam vjera milosti za sve ljude, vjera koja zagovara i štiti prava i čast drugih. Na muslimanima je da ispravljaju pogrešnu sliku o islamu i da šire njegove vrijednosti, što je i glavni zadatak ovog rada. Ova knjiga poziv je Drugima (nemuslimanima) da upoznaju (objektivno) stav islama prema njima. Također, knjiga je poziv i nekim muslimanima da prestanu čitati Kur’an na način diktiranja napisane optužnice protiv drugih muslimana, protiv kršćana, jevreja i drugih“, kazao je efendija Salihović i naveo da ga raduje činjenica što su u toku razgovori za prijevod knjige na njemački i engleski jezik. „Lično bih bio sretan kada bih to uradio u saradnji s našom zajednicom u Evropi i SAD. Važnost ove teme ogleda se i u činjenici da čovječanstvo danas živi u takozvanom “globalnom selu”, gdje nijedan narod ili nacija ne mogu živjeti u izolaciji ili nezainteresirani prema onome što se događa drugom i drugdje. Naš je svijet toliko međuovisan i međusobno povezan da je mirni dijalog i poznavanje drugog postao imperativ“, kazao je efendija Salihović.
Svi smo drugi, samo je Bog Prvi!
S obzirom na važnost teme pitali smo efendiju Salihovića koliko je realno da se naše razumijevanje islama čuje u Evropi i Americi i šta je sve za to potrebno.
On smatra da se taj glas već čuje kroz prisustvo naših ljudi, džemata, različitih udruženja u tom dijelu svijeta i njihov afirmativan odnos prema zemlji domaćinu. Drugo je pitanje da li bi taj glas mogao biti još afirmativniji, institucionalno uvezaniji, s jasnim i strateškim cijem za našu sadašnjost, a naročito budućnost. „Istakao bih da je, s polazišta vjere, svaki čovjek Božije stvorenje, otuda među svim ljudima postoji duhovno srodstvo. Drugog treba razumjeti, proučavati, prihvatiti, kako bismo izbjegli da se svijet preobrazi u džunglu, ako hoćemo da izbjegnemo da budućnost nalikuje najgorim slikama iz prošlosti. Islam priznaje i prihvata drugoga ne iz interesa i taktičkih razloga, već iz principa. Zadatak religije, hitni, jeste gradnja mostova među različitostima. Na tom putu naši džemati i imami imaju veliku priliku. To je zadatak naše generacije, po čemu nas mogu pamtiti oni koji dođu poslije nas. Islam predviđa da musliman sasvim legitimno može među nemuslimanima imati roditelje, suprugu, poslovnog partnera, komšiju, učitelja, vladara itd., te da se prema svima njima mora odnositi pravedno, i preporučuje mu se dobročinstvo. U tom smislu u radu naših džemata u Evropi poseban je akcenat potrebno staviti na stvaranje zdrave i pozitivne atmosfere među našim ljudima kojih je tamo sve više, zatim što je vrlo važno njihovoj otvorenosti prema zemlji domaćinu, kao i uspostavljanju dobrih odnosa s vjerskim i gradskim strukturama grada i zemlje domaćina. Na koncu, svi smo drugi, samo je Dragi Bog Prvi! Moja želja je da svako ko čita knjigu bude naveden na razmišljanje“, istakao je efendija Salihović.
Džemat (u) budućnosti: Kreativnost i predanost mualima
Kao dugogodišnji imam s iskustvom i dijaspore ostvario je zapažene rezultate i to upravo kroz promišljanje novih metoda u radu s džematima pred kojim stoje novi izazovi. Prema njegovom mišljenju raditi ono što imami danas rade, nije jednostavno, jer današnja uloga imama nadilazi tradicionalni koncept, usljed novih tehnologija, društvenih mreža, izazova savremenosti, otvorenosti društva u BiH, regionu i našoj dijaspori. U današnjem svijetu ljudi formiranih
percepcija radije odgovaraju nego pitaju, radije sude nego razumijevaju. Najveći kapital, koji mi kao Islamska zajednica imamo jeste moralni kapital, moralna čistoća. I to je važno da očuvamo. Ako to uspijemo, mi smo, kako to Kur’an kaže - pobjednici.
„Kako u XXI stoljeću pozivati ljude, pogotovo mlade ljude na Pravi put? Nisam siguran da imamo strateški odgovor na to pitanje. Nisam siguran da to pitanje svako od nas sebi ozbiljno postavlja? Da li smo prepoznali kao imami svoju zadaću, da li se u skladu s tom zadaćom ponašamo? Kako govoriti danas o islamu? Važan je institucionalni rad, slijeđenje principa zajednice. A nakon toga da se kao kolege maksimalno poštujemo, da smo u stalnoj komunikaciji, jer imamo isti put i cilj. Ne radimo kako hoćemo, nego kako trebamo. Mi trebamo definirati ili redefinirati ulogu imama danas u našem vremenu i prostoru. Definirati na način da naš poziv i djelovanje obuhvata sve koji pripadaju tom džematu, a ne samo one koje predvodim u namazu. Nema vjere bez žrtve. Nema uspjeha bez davanja svih potencijala. Neobično važnim smatram kreativnost i predanost mualima. Pronalaziti uvijek iznova nove načine za motiviranje mladih ljudi“, kazao je efendija Salihović koji duži niz godina pored izgrađene infrastrukture u džematu nastoji izgraditi buduće generacije koje će preuzeti i voditi tu infrastrukturu u okrilju Zajednice srednjim putem.
Kako raditi s mladima
„Moj naglasak u radu s djecom i omladinom jeste na usađivanju ljubavi prema dinu, domovini i džematu, a tek nakon toga je teorijski i praktični dio nastave. Pored redovnih aktivnosti koje se tiču vjerskog obrazovanja, imamo i dodatnu nastavu i to dramsku sekciju, sekciju za mujezine. Također, zaživjela je praksa da mukabelu uče polaznici mekteba, tako da našim mukabelama prisustvuje 150 mekteblija koji uče Kur’an. Redovna praksa je nagrađivanje najredovnijih i najuspješniji učenika, kroz tablete, paketiće, izlete. Ove godine pripremamo ekskurziju u EU u suradnji s jednim prijateljskim džematom u EU koji će nam biti domaćin. Da spomenute aktivnosti donose rezultate najbolje svjedoči da se broj upisane djece stalno povećava. Naš mekteb je na svim takmičenjima MIZ Sarajevo iz svih kategorija, ali i završnim ispitima redovno među najuspješnijima, kao i muftijstvu sarajevskom, a više puta je nagrađivan. Istakao bih da uspjevamo zadržati srednjoškolce u mektebu osmišljavajući program za njih ali dajući im i prostor da daju svoj doprinos u džematu. Iz džemata Podlugovi, otakako sam u njemu imam, trideset i dvoje polaznika mekteba upisalo je i završilo jednu od medresa. Želio bih uputiti poseban savjet kolegama: treba posmatrati uspješne mualime kako rade. Također, smatram strateški važnim uspostaviti jednu vrstu mentorstva za mlađe kolege“, poručio je efendija Salihović.
Jubilarna 200. tribina i male geste koje mnogo znače
Ostvarivati kontakt s roditeljima mladih, npr. osmišljavajući kurseve (sufara, tedžvid, Kur’an za odrasle), što je stalna praksa u njegovom džematu, je način pridobivanja roditelja da postanu aktivne džematlije. Uvijek su tu za vjerske aktivnosti, a mladi ljudi dobiju dodatnu ozbiljnost. Prema Salihoviću važna je uloga žena u džematu.
„Istakao bih da su žene posebna snaga džemata, u tom smislu kao džemat organiziramo redovne mjesečne tribine svakog jedanaestog u mjesecu, a u martu ove godine imamo jubilarnu 200. tribinu. Roditeljski sastanci na početku mektepske godine, u zimskom periodu i treći pred sam kraj mektepske godine stalna su praksa u našem džematu. Važno je uvoditi savremena nastavna sredstva i pomagala, koristiti društvene mreže. Istakao bih da je Facebook stranica džemata Podlugovi, najpraćenija džematska stranica u BiH. Tokom pandemije za jedan mjesec imali smo milion posjeta stranici. Također putem Instagram profila, Facebooka, Viber grupa održavam stalnu komunikaciju kako s roditeljima, tako i s učenicima. Biti uz mlade ljude uvijek, posjetiti ih kada su bolesni, biti uz njih kada ostvare uspjeh. Kada završe osnovnu školu, srednju, fakultet izraziti im posebnu čestitku. Činiti nekad naizgled sitne geste, ali koje mnogo znače. Ovo su preporuke kojima se vodim i koje prenosim kolegama u BiH, regionu i dijaspori. Alim je onaj koji razumije vrijeme i prostor življenja. Slijedimo umjereni srednji put. To je naš koncept. Dozvolite da kažem da imam treba raditi na tome da izgradi džemat koji će biti svjestan odgovornosti. Sjetimo se dove Ibrahima, a.s., kojom traži od Allaha, dž.š., ne samo da ga učini imamom džemata, nego se obraća u svojoj dovi da bude predvodnik džematu koji je svjestan odgovornosti“, zaključio je efendija Salihović.