Pitanja odgovori ?
Na pitanja odgovara: Ahmed Purdić, fetvai-emin
Pitanje: Volio bih ove godine obaviti umru, ali sam kreditni obaveznik. Sredstva za umru, elhamdulillah, osigurao sam, a i kreditne rate uredno uplaćujem. Da li mi je dozvoljeno da obavim ovaj sunnet?
Odgovor: Dozvoljeno je da osoba koja je zadužena dugoročnim kreditom ode na umru. Uvjet je da posjeduje imovinu kojom bi se mogao pokriti kredit u slučaju njenog preseljenja na Ahiret tokom putovanja.
Pitanje: Već nekoliko ramazana ne postim, što mi jako teško pada i molim Allaha, dž.š., da mi oprosti. Ne postim, jer imam sindrom suhih usta i grla, koji me već osam godina muči. To zahtijeva da stalno, svakih 15 minuta, kvasim grlo i pijem gutljaj tečnosti. Ako bih tako postila, da li bi mi bio valjan post? Lijeka za tu autoimunu bolest, nažalost, još uvijek nema. Pljuvačku nemam, a i, ako se desi da je imam, gusta je i ljepljiva.
Odgovor: Gutanje vode i tečnosti, makar bilo i u malim količinama, kvari post. Prema tome, Vaš eventualni post s povremenim kvašenjem grla i pijenjem gutljaja tečnosti ne bi bio ispravan. Zbog bolesti koju imate, niste dužni postiti. S obzirom na to da, po Vašim riječima, trenutno nema lijeka za tu bolest, treba da primijenite drugi propis, a to je fidja. Fidja za jedan dan iznosi koliko treba za jednodnevnu ishranu jednog siromaha, odnosno onoliko koliko iznosi sadekatu-l-fitr za jednu osobu. Taj iznos zavisi od standarda osobe koja izdvaja sadekatu-l-fitr, odnosno fidju. S obzirom na to da ovaj ramazan ima trideset dana, Vaša obaveza je da izdvojite trideset fidji, ako ste u finansijskoj mogućnosti. Uplatu fidje možete realizirati preko fonda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za fidju, iz kojeg će vaša sredstva biti proslijeđena potrebnima. To je najbolje rješenje. S obzirom na to da zbog zdravstvenih problema niste u mogućnosti postiti, niste ni griješni što ne postite, a izdvajanjem fidje izvršavate svoju obavezu i zaslužujete Allahovu milost i nagradu.
Pitanje: Da li je namaz ispravan bez namaske dove koja se uči nakon učenja salavata, poput dove “Allahumme rabbenā ātinā fid-dunjā, haseneten ve fil āhireti haseneten vekinā azāben-nār”?
Odgovor: Prema propisima hanefijskog mezheba, učenje dove u namazu poslije učenja salavata spada u sunnete. To znači: ako bi se i izostavilo njeno učenje, namaz neće zbog toga biti neispravan. Međutim, izostavljanje učenja dove ne treba da postane stalna praksa. Abdullah ibn Mes’ud je rekao: „Čovjek će u namazu (na sjedenju) proučiti tešehhud, zatim će proučiti salavate na Vjerovjesnika, a.s., a potom će učiti dovu za sebe.“Najbolje je da se uči neka dova koja se prenosi od Poslanika, a.s., a ne da se koristi obični ljudski govor, jer je Allahov Poslanik rekao: U ovom namazu
ne treba da ima išta od (običnog) ljudskog govora. (Muslim, 537) Dova koju ste spomenuli najčešće se uči poslije salavata, ali mogu se učiti i druge dove. Jedna od njih je i dova koju prenosi Ebu Bekr, r.a. On je rekao Allahovom Poslaniku, a.s.: „Poduči me dovi koju ću učiti u svome namazu.“Poslanik mu je odgovorio: „Reci: Allāhumme innī zalemtu nefsī zulmen kesīren ve lā jagfiruz-zunūbe illā ente fagfir lī magfireten min ‘indike verhamnī inneke entel-gafūrur-rahīm.“(Allahu moj, učinio sam sebi veliko nasilje. Grijehe možeš oprostiti samo Ti, pa oprosti mi i smiluj mi se! Ti si onaj koji prašta i koji je milostiv.) (El-Buhari, 834) (Više v: A. Tuhmaz, Hanefijski fikh, 1/282)
Pitanje: Radim u firmi u kojoj s poslodavcem analiziram rad uposlenika. Često sam u prilici slušati određene kvalifikacije o radnicima i pri tom smo prinuđen iznositi njihove loše i dobre osobine, sa ciljem ocjenjivanja njihovog rada. Da li to spada u ogovaranje koje je zabranjeno? Također provjeravamo njihove izostanke s posla zbog bolovanja. Da li to spada u zabranjeno uhođenje?
Odgovor: U osnovi, muslimanu nije dozvoljeno da istražuje mahane i nedostatke drugih osoba i da širi informacije o njima. Uzvišeni je rekao: O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga – a vama je to odvratno – zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je. (El-Hudžurat, 12) Allahov Poslanik, a.s., također je upozorio na pogubnost ovih grijeha riječima: O skupino onih koji svojim jezicima iskazujete svoje vjerovanje, a u čija srca iman nije ušao, ne ogovarajte muslimane, niti istražujte njihove sramote, jer ko istražuje njihove sramote, Allah će pratiti njegove sramote, a čije sramote Allah prati, osramotit će ga u vlastitoj kući. (Et-Tirmizi i dr.) Ovi i drugi ajeti i hadisi ukazuju na veličinu grijeha ogovaranja i uhođenja.
Međutim, u određenim situacijama, birajući od dva zla manje, po islamskom učenju, dozvoljeno je spomenuti nedostatke ljudi. U takve situacije spada: govor o zulumu i nepravdi radi borbe protiv nasilja, upozoravanje na osobu koja javno griješi i promovira griješenje, upozoravanje na opasnost loših postupaka nekih ljudi i tsl. Shodno tome, ukoliko postoji potreba da se analizira nečiji rad i njegov doprinos firmi, radi objektivnosti te analize, dozvoljeno je spomenuti njegove dobre i loše osobine. Slično je i s provjerom bolovanja i druge dokumentacije, ukoliko postoje indicije o njihovom lažiranju: nema šerijatske smetnje da se one provjere. S obzirom na to da je spomenuta dozvola izuzetak od zabrane, ograničava se samo na nužni dio koji se tiče posla.