Džamija uvijek ostaje simbol našeg pogleda na svijet
U Bošnjačkom institutu Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu 7. februara je održan okrugli sto povodom 30 godina Igmanske džamije, jedan u nizu događaja i aktivnosti povodom ove godišnjice
Ovom prilikom su govorili muftija sarajevski Nedžad Grabus, glavni imam Medžlisa Sarajevo Abdulgafar-ef. Velić, general Ismet Hadžić, imam u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine Haris-ef. Hadžić, brigadir Zijad Rujanac i Nezim Halilović Muderis.
„Medžlis Islamske zajednice je zbilja posvetio veliku pažnju ovoj važnoj godišnjici. Trideset godina je relativno kratak period za ljudski život, ali je ovaj period od izgradnje Igmanske džamije u sebi kondenzirao i sakupio veoma važne procese koji su se događali u Bosni i Hercegovini. Od odbrane od agresije, preko poslijeagresijske obnove, do našeg duhovnog preporoda“, kazao je muftija Grabus.
Poručio je da je, razumijevajući iskustvo ljudi koji su živi svjedoci odbrane Bosne i Hercegovine i izgradnje džamije na Igmanu, moguće pronaći orijentire za život u savremenom kontekstu.
„Govor o Igmanskoj džamiji nije samo govor o prošlosti, nego je i govor o budućnosti; o tome kako živjeti u ovom trenutnom vremenu u kojem se nalazimo, ali i u ovim društveno-političkim okolnostima savremenog svijeta koja se svaki dan mijenjaju, ali džamija uvijek ostaje simbol i orijentir našeg pogleda na svijet“, poručio je muftija Grabus.
Glavni imam Velić je podsjetio da je Igmanska džamija prva koja je podignuta u slobodnoj i nezavisnoj Bosni i Hercegovini
„Ona je podignuta u vrijeme kada su brojne druge džamije u Bosni i Hercegovini porušene, te ima jednu svoju posebnost jer je podignuta u teškom vremenu, a podigli su je borci Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ona je i potvrda da su Bošnjaci graditelji džamija, bez obzira na to gdje i u kakvim okolnostima žive. Bilo to teško vrijeme ili vrijeme rahatluka, Bošnjaci podižu i grade džamije“, kazao je Velić.
Uz osvrt na simboliku džamije u svakodnevnom životu vjernika glavni imam Velić je poručio da je ona prostor okupljanja i međusobnog savjetovanja.
„Džamija je ta koja okuplja Bošnjake, koja ih opominje i savjetuje, a večeras su ovdje prisutni komandanti i generali Armije Republike Bosne koje je i na ovaj način okupila Igmanska džamija. Uz njih ćemo ponoviti neke važne lekcije, a vjerujem da će ih zapamtiti i ovdje prisutna omladina“, rekao je glavni imam.
Nezim Halilović Muderis je u razgovoru za Media centar Islamske zajednice kazao da je Igmanska džamija izgrađena kao stvarna potreba pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, te kao takva predstavlja njihov prkos i nadu.
„Ona je poslužila, ne samo kao vjerski objekat i prostor za klanjanje, nego i kao bolnica, prostor za podučavanje, te je bila centralno mjesto od februara 1994. godine, pa do kraja oružane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ona nas uči da kao Bošnjaci, bez obzira na okolnosi i uslove, ne smijemo posustati, ustuknuti, niti vratiti se. Uči nas da i onda kada posrnemo, naši naredni koraci trebaju biti još snažniji i odlučniji“, kazao je Muderis.
Poručio je i to da je značajno graditi vlastito samopouzdanje, ali tome učiti i svoje prijatelje i saradnike.
Ovu važnu godišnjicu Medžlis Sarajevo u toku januara i februara obilježava organizacijom nekoliko programa - okrugli sto, tribina, zikr i hatma-dova šehidima, historijski čas za mlade, gostovanjem alima i istaknutih boraca na džuma-namazu, a sve kako bi se ova važna godišnjica obilježila i istaknula važnost Igmanske džamije u jednom jako izazovnom i bremenitom vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu.