Ponovo se uzdižu mostarske munare
U okviru dugoročnog plana djelovanja Medžlisa Islamske zajednice Mostar, u obnovi i izgradnji porušenih vjerskih objekata, ovih dana se na obzorima gradske i prigradske panorame uzdižu čak tri munare
Dugo čekana obnova davno porušene Hadži Baline džamije u Brankovcu poprima konačne graditeljske oblike. Vrijedni radnici građevinske firme Bišina, nakon demontiranja, ponovo uzdižu munaru hadži Memijine džamije u Cernici. Na radost svih muminskih srca, pogotovo mještana Blagaja, intenzivno teku radovi na popravci i adaptaciji munare Sultan Sulejmanove džamije u Blagaju. Sva tri pomenuta objekta, osim historijskog kontinuiteta vjerskog života, imaju posebnu važnost u historiji Mostara i Hercegovine. Uz Hadži Balinu džamiju u Brankovcu pokopan je glasoviti mostarski muftija Mustafa Sidki-ef. Karabeg. U džamiji u Cernici održan je skup na kojem su Mostarci podržali Husein-kapetana Gradaščevića, a džamija u Blagaju je jedna od najočitijih ilustracija arhitektonskog poigravanja od strane Austro-Ugarske vlasti u našoj zemlji. Naime, ova džamija je imala klasičnu arhitekturu osmanskog tipa, sličnu Carevoj džamiji u Sarajevu, da bi u vrijeme Austro-Ugarske, u potpunoj rekonstrukciji 1892. godine, njena arhitektura bila preinačena, a munara skraćena. Kako svakom objektu, nakon izvjesnog vremena, treba adaptacija i adekvatna zaštita, u arhivskim dokumentima nije teško pronaći podatke da su i ove tri, kao i sve druge mostarske džamije, imale hvale vrijedne građevinske poduhvate. U ranijim vremenima, kad vakufi nisu bili u stanju finansirati sve poslove, pojavljivali su se pojedinci kao što su bili Mujaga Komadina, Ibrahim Ribica, Hasan-beg Lakišić i drugi koji su na ime hajra to činili. Danas, uz džematlije, adaptaciju i zaštitu objekata, u konkretnom slučaju mijenjanje munare, finansiraju i državne institucije kroz programe pomoći lokalnim i vjerskim zajednicama. Nerijetko izgradnju džamija i obnovu potpuno porušenih džamija finansiraju prijateljske muslimanske zemlje ili dobrotovori iz tih zemalja.
Hadži Balina džamija i Opijačeva tekija uskoro u funkciji
Obnova do temelja porušene Hadži Baline džamije u Brankovcu označena je postavljanjem kamena temeljca 30. maja 2022. godine. Džamija, iako nije bila u ruševnom stanju, je namjerno srušena 1950. godine. Kamen od džamije u potpunosti je zdrobljen i šut je iskorišten kao nasip za lokalne puteve. Stručni arheološki tim predvođen arheologom Enverom Imamovićem vršio je iskopavanja na ovom lokalitetu u januaru 2009. godine, gdje su pronađeni temelji Hadži Baline džamije i nekoliko obrađenih kamenih cjelina s arapskim natpisima. Nakon toga uslijedili su iscrpni administrativni napori na obejzbjeđenju potrebnih dozvola i definiranju njene funkcije s obzirom da je ispred nje pokopan muftija Karabeg, da je iz Hadži Balina vakufa izdvojena parcela za pravoslavno groblje, da je u njenim ostacima pronađen svijećnjak Omer-ef. Hume, da je ispred sebe imala sadaka-taš itd., ali i da je putna komunikacija prekrila dio njene originalne površine, pa su arhitekti iznašli rješenja uklapanja objekta u preostali slobodan prostor njene avlije. U Medžlisu IZ Mostar ističu da su zadovoljni svim provedenim aktivnostima i ponuđenim arhitektonskim rješenjima. Kako to naglašava Harun Kurtović, pomoćnik predsjednika Izvršnog odbora MIZ Mostar, džamija će osim obrednog karaktera imati i svojevrsnu funkciju očuvanja kulturno-historijskog pamćenja. Radovi na obnovi džamije, naglašava, idu predviđenom dinamikom i trebali bi biti okončani tokom ove godine. Njenu obnovu posredstvom Vakufske direkcije u BiH, u cijelosti finansira Direkcija za vakufe Republike Turske.
Na sličan način i iz istih izvora obnavlja se i Opijačeva tekija na Šehovini. Rok njene obnove, kao i uređenje njene avlije, potpornih zidova, pristupnih puteva, njene unutrašnjosti je identičan. Osim njene primarne funkcije, dodaje Kurtović, u ovom objektu Medžlis IZ Mostar planira organizirati različite vjerske i kulturne programe.
Munare monumentalnih džamija
Munara Hadži Memijine džamije u Cernici u obnovi nakon agresije nije detaljnije tretirana, pa je uslijed utjecaja atmosferskih prilika došlo do njenog propadanja, tako da su džematlije bile prinuđene insistirati na njenoj obnovi. U te svrhe su jedan duži vremenski period, nakon džuma-namaza, organizirane sergije i počelo se sa prikupljanjem potrebnih novčanih sredstava. Inicijativu je, s dužnim respektom, podržao i Medžlis Mostar. Osim njihovih izvora finansiranja, animirali su i federalno Ministarstvo prostornog uređenja koje je nakon javnog poziva odobrilo dio potrebnih sredstava. Vrijedi izdvojiti da je, neimenovana osoba, za ovaj poduhvat sama donirala iznos od oko 15 000 konvertibilnih maraka. Uz ponovnu izgradnju munare neophodno je zamijeniti i potpornje drvene stubove na hajatu, a džematski odbor planira dosljedno urediti i džamijsku avliju.
Sultan Sulejmanova džamija, po kriterijima uslovljenim bjesomučnim razaranjem islamsko-orijentalne, bošnjačke kulture, tokom rata pretrpila je manja oštećenja. Posljedično, na njenoj munari izvršeni su manji radovi njene zaštite i adaptacije. No, kako vrijeme čini svoje, to će pred njenu petstotu godišnjicu džematski odbor zaključiti kako su nužni temeljiti građevinski zahvati, ali i njeno povećanje za koji metar, kako bi dobila zadovoljavajuću simetričnost usklađenu sa gabaritima objekta. Tim istim povodom temeljito su uradili džamijsku avliju, njene kapije, uklonili suvišne objekte. Pandemija korona virusa ih je spriječila da i munara tada bude tretirana na zamišljeni način, baš kao i dugotrajna procedura dobivanja svih potrebnih saglasnoti i dozvola o čemu je s posebnim senzibilitetom Medžlis IZ Mostar vodio računa. Ovih dana se intenzivno vrše radovi i džamija će uskoro ponovo zablistati u punom sjaju. Sredstva za rekonstrukciju munare osim džematlija donirali su i Grad Mostar i Ministarstvo prostornog uređenja F BiH.
S prelaza iz 2023. u 2024. Medžlis IZ Mostar je počeo još jedan hvala vrijedan poduhvat kako bi izvršili sve pripremne radnje za obnovu džamije Fatime kadun, nedaleko od autobuske i željezničke stanice, koju su socijalističke vlasti bezrazložno srušile. Izvršena su nužna arheološka istraživanja, a nalaz arheologa, nadaju se u Medžlisu, konačno će otkočiti administrativne mjere za njenu obnovu.
“Mi u Medžlisu smo svakodnevno posvećeni svim ovim tokovima i nadamo se da ćemo uskoro biti u prilici kazati da smo vratili sve vjerske objekte, koje je moguće vratiti u gradu Mostaru”, zaključio je Kurtović, napomenuvši da je u toj kategoriji, obnove porušenih džamija, preostala još Ali-hodžina džamija na Raljevini.