Srbija ukratko
Ime države: Republika Srbija Površina: 77.649 km2 Broj stanovnika: 6,7 miliona Religija: Pravoslavlje cca 80% Broj muslimana: cca 280 hiljada
• Srbija je jedna od najvećih zemalja na Balkanu u kojoj živi oko 4,2% muslimana. Prema nekim procjenama, od preko šest miliona stanovnika oko 280 hiljada je muslimana. Prema popisu stanovništva iz 2022. godine najviše muslimana živi u Novom Pazaru, oko 88 hiljada, iako se smatra da je broj muslimana koji gravitiraju ovom gradu i veći. Drugi gradovi s velikim brojem muslimana su Preševo, Tutin, Bujanovac, Beograd, Sjenica, Prijepolje i Priboj.
• Većina muslimana živi u južnom dijelu Srbije, teritorijalnoj jedinici Sandžak koja se danas prostire na jug Srbije i sjever Crne Gore, a nekada je bila sastavni dio Bosanskog ejaleta. Na sjeveru Srbije u Vojvodini te u Beogradu živi također značajan broj muslimana koji nisu etnički homogeni kao u Sandžaku. Za ovaj broj, zbog ograničenosti prostorom, donosimo razgovore s muslimanima iz Sandžaka, a u idućem broju s muslimanima u Vojvodini i Beogradu.
• Srbija je igrala najvažniju ulogu u vrijeme SFR Jugoslavije. U ovu najmnogoljudniju državu članicu najviše se i ulagalo tako da je nakon raspada Jugoslavije ova država naslijedila i najveći dio bogatstva koje je godinama skupljalo stanovništvo Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije i Slovenije. Iako se u Jugoslaviji promovirala ravnopravnost, u ovom periodu muslimani su nastavili biti žrtve javne i skrivene cenzure što je ostavilo traga na njih i nakon pada komunizma, jer je ideologija komunizma bila zamijenjena velikosrpskim hegemonizmom. Različite etničke skupine muslimana bile su pod budnim okom državnih bezbjednosti. No, muslimani koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci s vremenom su postajali sve značajniji faktor u državi prije svega putem izgradnje vjerskih institucija, s obzirom da država nije mogla zaustavljati duhovnu nadgradnju u džamijama kao što je to činila u javnim ustanovama i na javnim prostorima.
• Nakon pada režima Slobodna Miloševića, uveliko se oslanjajući na zapadne resurse, Srbija nije mogla jednostavno zaustaviti razvojni put Bošnjaka pa je to pokušala učiniti institucionalno dijeleći Islamsku zajednicu što je dovelo do toga da danas postoji Islamska zajednica u Srbiji s duhovnim centrom u Sarajevu, i Islamska zajednica Srbije sponzorirana od Srbije koja je imala otvorena vrata da predaje vjeronauku u školama, zadrži Bajrakli džamiju u Beogradu itd. To nije zaustavilo napredak Islamske zajednice u Srbiji, na čelu s rahmetli Muamer-ef. Zukorlićem koja je izgradivši svoje vjerske institucije tražila i afirmaciju Bošnjaka i svih drugih nacija, koje baštine islamsku tradiciju, i na drugom poljima. U političkom životu Bošnjaci su postali faktor, ne tako snažan, ali dovoljno osnažen da mogu tražiti svoje mjesto u Srbiji kako dolikuje građanima
21. vijeka.