Ne možemo ostaviti naše ljude na vjetrometini
O stanju, aktivnostima i perspektivama u Medžlisu Livno razgovarali smo s glavnim imamom hafizom Mahir-ef. Kevrićem
Medžlis Livno broji dvanaest džamija i mesdžida u šest džemata. Pet džamija je u redovnoj funkciji, a zaposlena su četiri imama. Pored njih, kako nas je informisao glavni imam Mahir-ef. Kevrić, uposlene su i dvije muallime koje su angažovane kroz rad sa ženskim dijelom džemata i učiteljice su u predškolskoj ustanovi “Bubamarice” pri Medžlisu. U izvođenju mektepske nastave, koja se realizuje na osam mjesta, učestvuju i imami i muallime. Trenutno je na nivou Medžlisa upisano 160 djece.
Ogajati generacije, čuvati naslijeđe
Glavni imam Kevrić ističe da Medžlis nudi sadržaje za sve generacije.
„Posebno bih istakao dva važna projekta: pokretanje predškolske ustanove “Bubamarice” koja je postala okosnica rada s predškolskim uzrastom i koja je svojim kvalitetom postala prepoznatljiva u širem okruženju. Važno je istaći da je igraonica “Bubamarice” jedina odgojno-obrazovna institucija s bošnjačkim predznakom na području Livna. Drugi projekat je sveobuhvatna restauracija Lala-pašine džamije, izgrađene 1576. godine, i koja je jedna od najstarijih džamija u BiH. Restauracija je završena 2023. godine. Zahvaljujući donatoru iz Bahrejna i posvećenosti džematlija nova energija je udahnuta u njeno postojanje i njena izvorna ljepota je još jednom izašla na površinu“, istakao je Kevrić.
Naredni značajni projekti su u pripremi, a cilj je, kako ističe, sačuvati islamsko naslijeđe i osigurati nesmetan rad Islamske zajednice na području Livna.
Dijalog, izazovi i budućnost
Kao i brojne njegove kolege glavni imam je svjestan da najveći izazov predstavlja odlazak ljudi, slab priraštaj i nestabilna ekonomska situacija.
„Sve su ovi procesi koji godinama nastaju i za koje su potrebne godine da bi se riješili ili ublažili. Na određene kao Medžlis možemo da utičemo i radimo na tome, a neki su, poput odlaska ljudi, ponajprije mladih, van naše moći i uticaja“, napomenuo je.
U pogledu imamskog kadra kazao nam je da su do sada uspijevali pronaći izuzetno kvalitetna rješenja. Trenutno su nakon odlaska jednog imama u inostranstvo u procesu pronalaženja njegove zamjene. Za Preporod je prokomentarisao i međureligijske i međuetničke odnose na livanjskom kraju ističući da su oni ponekad određeni ukupnim stanjem i političkim odnosima u državi.
„Mi imamo formiran Odbor za međureligijsku saradnju i on funkcioniše. Nekada usporeno, nekada izuzetno aktivno, ali, u konačnici, ocijenio bih međureligijsku saradnju korektnom i prisutnom. Jedna od skorijih aktivnosti koju smo realizirali 17. februara 2024. je okrugli sto o temi: ‘Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom’. Ovo je u sklopu šireg projekta koji realizira MRV BiH u saradnji s Evropskom unijom i World Visionom. Iskoristio bih ovu priliku da zahvalim fra Nikoli Pejčinu, članu u OMS i predstavniku Katoličke crkve na srdačnosti i spremnosti na realizaciju zajednički planiranih aktivnosti. Također, neizostavno je spomenuti, slobodno možemo kazati brend Livna na polju međureligijske saradnje, časnu sestru Blanku Jeličić i muallimu Šejlu Mujić Kevrić koje već godinama zajednički djeluju na polju humanitarnog rada i društveno korisnih aktivnosti. Njih dvije predvode Mrežu žena vjernica u sklopu OMS. Kada je u pitanju perspektiva međureligijskog dijaloga, slobodno možemo kazati da on nema alternativu. Na njemu se mora raditi, ponajviše iskreno. Ako iskreno budemo pristupali jedni drugima rezultati sasvim sigurno neće izostati“, istakao je glavni imam Kevrić.
Govoreći o mektepskoj nastavi, prije svega, naglašava da taj segment na nivou cijele
Zajednice postaje sve izazovniji. Među razloge ubraja brojne vannastavne aktivnosti djece vikendom, tehnološku opterećenost i očitu nezainteresovanost određenog broja roditelja.
„Mekteb kao institucija ima nezamjenjivu ulogu u razvoju, odgoju i obrazovanju djeteta kako bi ono stasalo u stabilnu, identitetski definiranu osobu koja zna šta su prave vrijednosti koje treba njegovati u životu. Mekteb je jedna od centralnih institucija oko kojih se kreće misija Islamske zajednice i konstantno se treba raditi na njegovom unapređenju“, smatra glavni imam.
Dotakavši se budućnosti džemata, primarno naglašava da je u sredinama poput Livna potrebno stabilizovati i zadržati kvalitetan kadar.
„Nažalost, prema trenutnim projekcijama, sve će manje ljudi biti ali mi ne možemo ostaviti naše ljude na vjetrometini. Nadalje, potrebno je raditi i na ekonomskom osnaživanju Medžlisa, kroz kapitalne vakufske projekte, koji bi na taj način zaista mogli biti ruka podrške džematlijama koji su uprkos svemu ostali na tim područjima. I treći segment na koji treba obratiti posebnu pažnju je formiranje predškolskih ustanova i vrtića s fokusom na misijsko djelovanje kako bi se djeca od najranijeg doba formirala u svojoj vjeri i svome identitetu. Nažalost, mislim da nismo svjesni kakav i koliki uticaj imaju vrtići i predškolske ustanove bazirane na kulturološkim i drugim vrijednostima, a koje suštinski nisu naše naslijeđe i tradicija“, zaključuje glavni imam hafiz Kevrić za Preporod.