ICJ: Argumenti za ukidanje izraelske okupacije palestinskih teritorija
Od 19. do 26. februara izraelska okupacija palestinskih teritorija bila je predmet do sada neviđene kritike pred najvišim UN sudom u Hagu.
Tokom šest dana usmene izjave o argumentovanim pravnim posljedicama izraelske okupacije palestinskih teritorija od 1967. godine pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) su dale: Palestina, Južna Afrika, Alžir, Saudijska Arabija, Holandija, Bangladeš, Belgija, Belize, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Kuba, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija, Francuska, Gambija, Gvajana, Mađarska, Kina, Iran, Irak, Irska, Japan, Jordan, Kuvajt, Liban, Libija, Luksemburg, Malezija, Mauricijus, Namibija, Norveška, Oman, Pakistan, Indonezija, Katar, Ujedinjeno Kraljevstvo, Slovenija, Sudan, Švicarska, Sirija, Tunis, Turska, Zambija, Arapska liga, Organizacija islamske saradnje, Afrička unija, Španija, Fidži i Maldivi, te tri organizacije: OIC, Arapska liga i Afrička unija.
ICJ će, nakon što razmotri iznesene argumente, objaviti svoje mišljenje dajući tako odgovor na pitanja koja mu je postavila Generalna skupština rezolucijom iz 2022. godine, a koja se odnose na to koje su pravne posljedice produženja izraelske okupacije, naseljavanja i aneksije palestinske teritorije okupirane od 1967. godine, uključujući mjere usmjerene na promjenu demografskog sastava, karaktera i statusa Jerusalema, te srodnih diskriminatornih zakona i mjera koje proizlaze iz kontinuiranog izraelskog uskraćivanja prava palestinskom narodu na samoopredjeljenje. Drugo pitanje na koje ICJ treba dati odgovor je „kako politika i praksa Izraela utječu na pravni status okupacije i koje su pravne posljedice koje proizlaze iz tog statusa za sve države i Ujedinjene narode?”
“Stojim pred vama dok je 2,3 miliona Palestinaca u Gazi - od kojih su polovina djeca, opkoljeno, izloženo bombardovanju, ubijanju i sakaćenju - izgladnjelo i raseljeno, dok je više od 3,5 miliona Palestinaca na Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jerusalem, podvrgnuto kolonizaciji svojih teritorija i rasističkom nasilju, a 1,7 miliona Palestinaca u Izraelu tretirano kao građani drugog reda i kao nepoželjni uljezi na zemlji svojih predaka i uz to sedam miliona palestinskih izbjeglica i dalje trpi uskraćenje prava na povratak svojoj zemlji”, bile su riječi kojima je palestinski ministar vanjskih poslova Riyad al Maliki 19. februara počeo svoju izjavu nakon što je sudija Nawaf Salam otvorio proces.
Al Maliki je zatražio od suda da podrži palestinsko pravo na samoopredjeljenje i proglasi izraelsku okupaciju nezakonitom koja se mora bezuvjetno okončati. „Vlade Izraela, u kontinuitetu, ostavile su Palestincima samo tri izbora: “raseljenje, pokoravanje ili smrt. Izbor je: etničko čišćenje, aparthejd ili genocid“, poručio je Al Maliki, te pozvao na „kraj nekažnjivosti Izraela“, što je, kako je rekao „moralni, politički i pravni imperativ“.
Zastupajući Južnoafričku Republiku (JAR), koja je u decembru podnijela zasebnu tužbu ICJ-u protiv Izraela za genocid u Gazi, ambasador JAR-a u Nizozemskoj Vusimuzi Madonsela je pozvao na okončanje okupacije koja se provodi zločinom aparthejda na palestinskim teritorijama. „Jasno je da se izraelska nezakonita okupacija također provodi zločinom apartheida. Ne razlikuje se od doseljeničkog kolonijalizma. Izraelski apartheid mora okončati”, rekao je Madonsela.
Ayman Saf, jordanski ministar vanjskih poslova je zatražio da međunarodni sud radi svoj posao jasno poručujući: „Izrael djeluje i dozvoljeno mu je da djeluje potpuno u suprotnosti s međunarodnim pravom. To se ne može nastaviti.“
Belgijski predstavnik Vaios Koutroulis osudio je izraelsku politiku naseljavanja, čiji je cilj, kako je rekao, promjena demografske strukture okupiranih palestinskih teritorija i samog statusa teritorija. Istakla je važnost poštivanja prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje.
Nizozemska je optužila Izrael za aneksiju okupiranih palestinskih teritorija.“Ne može se uspostaviti suverenitet nad okupiranom teritorijom. Okupirana teritorija ne može biti pripojena“, rekao je nizozemski predstavnik Rene JM Lefeber. Podsjetio je da je „pravo na samoopredjeljenje zaista univerzalno i trajno pravo“.
Švicarski predstavnik Ranz Perrez je rekao da je odsustvo ostvarivanja ljudskih prava na prostoru okupiranih palestinskih teritorija zabrinjavajuće. „Izrael ima legitimne sigurnosne brige, ali i obavezu da se pridržava međunarodnog prava“, rekao je Perrez, dodajući da palestinski narod ima pravo na samoopredjeljenje kako bi živio u miru, te da se pravedno i dugoročno rješenje može postići samo primjenom međunarodnog prava.
Francuski predstavnik Diego Colas je rekao da Francuska vjeruje da savjetodavno mišljenje suda mora sadržavati preporuku da sva šteta prouzrokovana palestinskom stanovništvu kao rezultat politike i prakse nezakonite prema međunarodnom pravu, mora biti predmet povrata ili, ako to nije moguće, naknade, zatim da se od Izraela mora zahtijevati da procesuira osobe odgovorne za kršenje ljudskih prava, te da druge države ne trebaju priznati nikakav oblik nezakonite aneksije palestinskih teritorija. Istakao je da Francuska nikada neće priznati nezakonitu aneksiju teritorija na Zapadnoj obali.
Attila Hidegh, predstavnik Mađarske, se usprotivio tome da ICJ daje savjetodavno mišljenje. “Smatramo da se, sadašnji, kao i postupak protiv Države Izrael o primjeni Ženevske konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida u Pojasu Gaze mogu smatrati provokacijama u sukobu koji je u toku, te neće pridonijeti eskalaciji i trenutnom rješavanju sukoba”, dodao je Hidegh.
Profesor Dan Sarooshi, britanski predstavnik pri ICJ, zatražio je od suda da ne daje mišljenje o pravnim posljedicama izraelske okupacije jer „Izrael nije pristao na glavne tačke spora koje ovaj sud rješava“.
Predstavnik Alžira Ahmed Laraba je zatražio od ICJ-a da „stane na kraj izraelske nekažnjivosti kao ugnjetača“.
Ziad al Atiyah, ambasador Saudijske Arabije u Nizozemskoj, kritikovao je Izrael zbog „dehumanizacije Palestinaca, koji se u Gazi tretiraju kao jednokratni predmeti“, te optužio Izrael da „nastavlja da ignoriše privremene mjere koje je naredio sud na osnovu tužbe Južnoafričke Republike protiv Izraela za genocid u Gazi. Rekao je da je Izrael onemogućio uspostavljanje palestinske države aneksijom više od dva miliona dunuma zemlje i izgradnjom više od 279 ilegalnih naselja na Zapadnoj obali. Založio se za dvodržavno rješenje uz napomenu da izraelsko odbacivanje ovakvog rješenja pokazuje njegovu namjeru da liši palestinski narod njegovog prava na vlastitu državu.
Raza Najafi, zamjenik ministra vanjskih poslova Irana za pravne i međunarodne poslove je pozvao ICJ i Vijeće sigurnosti UN-a da „preduzmu korake kako bi spriječili genocid koji je u toku u Gazi“ističući zakonsku dužnost i drugih naroda prema palestinskom narodu.
Predstavnik Katara Mutlaq al Qahtani je upozorio da se i na Zapadnoj obali situacija sve više pogoršava.
„Argument da država može vršiti samoodbranu na teritoriji koju je stavila pod svoju vojnu okupaciju i efektivnu kontrolu je kontradiktoran“, rekla je
Jasmine Moussa, predstavnica Egipta ističući da regija Bliskog istoka „žudi za mirom i stabilnošću i pravednim, sveobuhvatnim i trajnim rješenjem palestinsko-izraelskog sukoba zasnovanog na principima međunarodnog prava i uspostavom održive palestinske države, na linijama prije 1967., s Istočnim Jerusalemom kao njenim glavnim gradom”.
Roberto Calzadilla Sarmiento, ambasador Bolivije koja je prekinula odnose s Izraelom 1. novembra 2023. godine je osudio „stanje aparthejda i zvjerstava koja predstavljaju zločin genocida u Gazi“, kao i „izraelsko kontinuirano poricanje prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje u periodu od 75 godina“, te naglasio da akcije Izraela nose posljedice i obaveze za sve države i Ujedinjene nacije.
„SAD se zalaže za političko rješenje u okviru koji su uspostavile UN“, rekao je
Richard C. Visek, pravni savjetnik State Departmenta. „U uspostavljenom okviru svaki zahtjev za povlačenje Izraela sa Zapadne obale i Gaze zahtijeva razmatranje vrlo stvarnih sigurnosnih potreba Izraela, a 7. oktobra smo se svi podsjetili na te sigurnosne potrebe, a one i dalje postoje”, kazao je Visek dodajući da SAD imaju za cilj ne samo rješavanje trenutne krize, već i “unapređenje političkog rješenja koje će dovesti do trajnog mira u regionu koji uključuje trajnu sigurnost za Izraelce i Palestince i put ka palestinskoj državnosti”.
„Međunarodno pravo ne može biti à la carte meni; mora se primjenjivati jednako na sve”, rekla je Lana Nusseibeh, pomoćnica ministra za politička pitanja Stalnog predstavništva Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) pri UN-u.
„Okupaciji mora doći kraj“, rekao je
Vladimir Tarabrin, ruski ambasador u Nizozemskoj. Zalažio se za rješenje s dvije države i kraj „kolonizacijske politike koju Izrael vodi od 1967.“Podsjetio je da više od 700.000 izraelskih doseljenika živi na Zapadnoj obali, uključujući Jerusalem, kao i da su aktivnosti izraelskog naseljavanja rekordno ubrzane 2023. godine, prema najnovijem izvještaju generalnog sekretara UN-a, prema kojima je odobreno novih 24.700 nelegalnih stambenih jedinica – više nego dvostruko više od prethodne godine.
Predstavnik Turske, zamjenik ministra vanjskih poslova Ahmet Yildiz je rekao da “sukob nije oko određene palestinske frakcije ili grupe. Sukob datira iz ranijeg stoljeća”, te istakao da je „prava prepreka miru produbljivanje izraelske okupacije palestinskih teritorija i neuspjeh u provedbi rješenja o dvije države kao temeljne probleme“
Predstavnica Afričke unije, Hajer Gueldich je podsjetila Sud da je palestinski narod “žrtva pokoravanja, raseljavanja i oduzimanja posjeda, kao i da se „slučaj ne vrti oko spora između dvije ravnopravne strane, već o asimetričnoj situaciji u kojoj je potlačeni narod suočen s okupatorskom silom.”
Hissein Brahim Taha, generalni sekretar Organizacije islamske saradnje (OIC), pred Sudom je izjavio da „OIC osuđuje izraelsku agresiju na Gazu koja je dovela do masovnih ratnih zločina i opasnosti od genocida”. Osudio je zločine koje je Izrael počinio na okupiranoj Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu. „OIC poziva na pravedan trajan i sveobuhvatan mir temeljen na rješenju s dvije države”, kazao je Taha i zatražio da zemlje “prestanu izvoziti oružje i municiju okupacijskim vlastima, znajući da ih vojska i doseljenici koriste protiv palestinskog naroda”.
Monique Chemillier-Gendreau u svojstvu drugog predstavnika OIC-a je zatražila od Suda da „izricanjem svog mišljenja sav ovaj sukob vratiti u okvire zakona”, poručila je.
Ralph Wilde, viši savjetnik Arapske lige u svojoj izjavi je rekao da se Izrael mora odreći svojih zahtjeva za suverenitetom nad palestinskim teritorijama i prihvatiti rješenje s dvije države. Svoje izlaganje je završio citirajući Refaata Alareera, palestinskog pjesnika i aktiviste koji je ubijen u izraelskom bombardiranju Gaze u decembru protekle godine. “Ako moram umrijeti, ti moraš živjeti da ispričaš moju priču. Ako moram umrijeti, neka to donese nadu.”
Izrael nije učestvovao u davanju usmenih izjava.
Cijelo vrijeme iznošenja usmenih izjava o izraleskoj okupaciji palestinskih teritorija izraelska vojska je nastavljala s granatiranjem dijelova istočnog grada Gaze, Khan Younisa i Rafaha. Šest dana iznošenja argumenata za okončanje okupacije palestinskih teritorija od 1967. u izraelskom javnom prostoru je prošlo u potpunoj tišini.
Međunarodni sud pravde će izreći neobavezujuće mišljenje za četiri do šest mjeseci. Iako će ovo mišljenje biti neobavezujuće, odluke ovog najvišeg suda UN-a nose veliku pravnu i moralnu težinu, ističu analitičari uz napomenu da se radi o do sada najvećem učešću država u davanju izjava u jednom procesu pred ICJ.