Pronađimo vrijeme i prostor kako bismo se lično posvetili Kur’anu
Hafiz dr. Mensur-ef. Malkić
Hafiz dr. Mensur-ef. Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, bio je naš sagovornik u ramazanskom intervjuu i s njim smo razgovarali o aktuelnoj temi centralizacije članarine u Islamskoj zajednici
PREPOROD: Često se ističe da je ramazan mjesec Kur’ana. Danas se on sluša i tumači u brojnim prilikama i u različitim formama. Sigurno više nego ranijih godina. Koliko ostaje prostora i vremena da se lično, u niši naše lične duhovnosti, posvetimo ajetima kako ne bismo ostali na nivou tuđeg učenja i iskustva?
MALKIĆ: Mubarek ramazan je mjesec posta, mjesec Allahove, dž.š., milosti, oprosta i zaštite od džehennemske vatre, mjesec u kojem je Allah, dž.š., počeo da objavljuje Svoju Knjigu vjerovjesniku Muhammedu, a.s. Muslimani širom svijeta, pa tako i muslimani u Bosni i Hercegovini, iz ljubavi prema Kur’anu poklanjaju mu posebnu pažnju i drže se njegovih načela, a u mjesecu ramazanu Kur’an svakodnevno uče, čitaju prijevod Kur’ana i uče ga napamet u cijelosti ili neke njegove dijelove. Poznato nam je da je Kur’an najčitanija knjiga i knjiga koja se najviše uči napamet, dok je učenje i tumačenje Kur’ana kao dobro djelo posebno istaknuto. Zato bi se svaki musliman trebao potruditi da pronađe vremena i prostora kako bi se lično posvetio Kur’anu, uronuo u kur’anski tekst i „dozvolio“Kur’anu da uđe u njegovo srce i dušu. Bošnjaci su i u teška vremena koja su, hvala Milostivom Allahu, iza nas, pronalazili vremena za duhovnost i posvećivali se kur’anskom tekstu, trudili su se da svoj život usklade s propisima naše časne vjere dini-islama. Danas se znatno više Kur’an uči, sluša i izučava. Ovom prilikom želim istaći veliki interes naše omladine za učenje i očuvanje Kur’ana, znatno je porastao broj onih koji su memorisali Kur’an, naučili ga napamet, postali hafizi. Prije agresije na našu domovinu bili smo prinuđeni da uvozimo hafize izvana kako bismo organizirali hafiske mukabele. Danas su na hafiskim mukabelama širom naše Zajednice angažirani bosanski sinovi i kćeri, mladići i djevojke.
PREPOROD: Možete li se prisjetiti Vaših prvih hafiskih mukabela?
MALKIĆ: Nakon tri godine koje sam proveo u Bugojnu na poslovima imama, hatiba i muallima Sultan Ahmedove džamije, u Sarajevo sam, u ratnom vihoru, ušao kroz Tunel spasa oktobra 1994. godine. Tri mjeseca sam radio kao imam, hatib i muallim Čobanija džamije a nakon toga sam prešao u Begovu džamiju.
Hafisku mukabelu tokom ramazana 1995. godine, prije ikindija-namaza u Begovoj džamiji, preciznije u Gazi Husrev-begovom mektebu, tada su učili hafiz Ismet-ef. Spahić, hafiz Fadil-ef. Fazlić, hafiz Haso-ef. Popara, hafiz Vehbija-ef. Šećerović i meni je pripala velika čast da uz njih učim svaki dan četiri stranice napamet s obzirom da sam najveći dio Kur’ana bio naučio. Kasnije sam hifz zvanično položio pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice. Danas kad se osvrnem iza sebe, mogu kazati da je ovo već 30. ramazan ili 30. godina kako učim hafiske mukabele. A posebno sam ponosan što mukabele zajedno sa mnom uče moji učenici kojima sam predavao Kiraet u Gazi Husrev-begovoj medresi ili kojima sam bio muhaffiz.
Vrijeme koje živimo je najbolje vrijeme za nas
PREPOROD: Kako u današnjem vremenu odgovoriti na izazove u islamskom djelovanju kada dođemo do prakse protežiranja nekih koncepata, poput npr. ličnog i kolektivnog porijekla, s obzirom na vrijednosti koje naglašava naša vjera poput izvrsnosti i vjerske predanosti u angažiranju za opće dobro zajednice?
MALKIĆ: Svako vrijeme ima svoje izazove. Vrijeme koje živimo je najbolje vrijeme za nas, tako je Gospodar odredio da se rodimo u ovom vremenu i na ovom prostoru. Također je On odredio da se rodimo u našim porodicama ovog ili onog porijekla. Zna se desiti da se osobe pohvale sa svojom lozom ili porijeklom, i to je ljudski. Posmatrajući iz ugla naše lijepe vjere dini-islama, za nas je najbolje, za nas je najveća čast i počast to što smo muslimani, što nas je Gospodar odabrao i počastio time da smo muslimani. Pripadnost islamu treba biti naš ponos, predanost Allahu, dž.š., naše opredjeljenje i tada islam donosi mir u naše duše. Nas koji padamo na sedždu Allahu, dž.š., i koji posjećujemo džamije spaja ova važna odrednica da smo muslimani. Pitali su Selmana Farisiju, jednog od poznatih ashaba: „Ko si ti?“A on je bio Perzijanac pa su očekivali da će se Selman pohvaliti svojim porijeklom i reći: „Ja sam Perzijanac.“Shvatajući važnost i ponos pripadanja islamu, Selman ponosito odgovori: „Ja sam musliman!“A šta ima ljepše i šta ima bolje od toga, kako u Kur’anu piše: „Ko ljepše govori od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori: „Ja sam, doista, musliman!“Nadalje, zabilježeno je da je Muhammed, a.s., u čuvenom „Oproštajnom govoru“na Arefatu istakao da su kod Allaha, dž.š., svi ljudi jednaki te da rasa, nacija, porijeklo, bogatstvo, društveni položaj i slično ne mogu biti razlog, odnosno izgovor za razlike i prednosti jednih nad drugima. U tom smislu je kazao: „O ljudi, vaš Gospodar je jedan i vaš predak je jedan. Svi vi potječete od Adema, a Adem je stvoren od zemlje. Najbolji kod Allaha, dž.š., je onaj koji Ga se najviše boji. Nikakve prednosti nema Arap nad nearapom, osim u bogobojaznosti.“Zato bi trebali prihvatiti glavnu poruku Kur’ana da je „kod Allaha, dž.š., najugledniji onaj koji Ga se najviše boji“.
Najvažniji uslov za stabilnost i napredak zajednice
PREPOROD: Moto ovogodišnjeg predramazanskog savjetovanja bio je „Naša sigurnost je u džematu“. Šta to znači u praktičnom smislu?
MALKIĆ: Proteklih mjeseci svjedočimo promjenama, sukobima, nesigurnosti na globalnom planu i zastrašujućim vijestima koje dolaze iz Gaze a koje nam vraćaju sjećanje na agresiju na našu domovinu. Tako još više postajemo svjesni, da je sigurnost važan ili najvažniji uslov za stabilnost i napredak zajednice. Muhammed, a.s., je svim vrstama sigurnosti davao veliki značaj, bilo da se radilo o fizičkoj, duševnoj, zdravstvenoj ili prehrambenoj sigurnosti, te je rekao: „Ko od vas osvane siguran u svojoj porodici, zdrav i da ima obroke hrane za taj dan, kao da je cijeli dunjaluk njegov.“Potrebno je da u našim džematima gradimo i razvijamo ozračje sigurnosti, a posebno danas, kada sve više omladine odlazi iz naše domovine, između ostalog, i zbog nesigurnosti, straha od sukoba i nove agresije. Pored sadržaja koje nudimo mladima, stječe se utisak da postoji znatan dio slobodnog prostora, koji drugi koriste i popunjavaju s namjerom preodgajanja naše djece. Zato je na nama obaveza da se više potrudimo u kreiranju ambijenta sigurnosti za
našu omladinu kao i traganja i osmišljavanja aktivnosti koje će ih zainteresirati, privući i zadržati u džematu, a tako i u našoj domovini. Ne zaboravimo i značajnu ulogu ženske populacije, ženskog dijela džemata u kreiranju pozitivnog ambijenta u našim džematima. Dadnimo priliku našim sestrama, pomozimo ih i ohrabrimo da doprinesu kvalitetnijem i sigurnijem životu u našim džematima.
PREPOROD: Tokom protekle godine mogli ste steći uvid u dinamiku vjerskog života u Bosni i Hercegovini, kao i u dijaspori. Šta je Uprava odredila kao poseban cilj rada u narednom periodu, pored redovnih poslova koji se tiču imamske, hatibske i muallimske misije?
MALKIĆ: Uprava za vjerske poslove djeluje i preko mreža unutar odjela, Mreže mladih i koordinatorica Odjela za brak i porodicu u koje su uvezani uposlenici, uposlenice, aktivisti i volonteri. Tokom prošle godine realizirali smo više seminara s namjerom edukacije imama, hatiba, muallima i muallimā, za rad s mladima kao i doedukacije za članove stručnih timova savjetovališta za brak i porodicu, a planiran je nastavak i u ovoj, odnosno u narednim godinama. U svim muftijstvima upriličili smo edukacije za imame i hatibe o temi „Hutba i izazovi populizma”, u okviru manifestacije „Dani mekteba“organizirali smo savjetovanje o mektebu i mektepskoj pouci te redovno godišnje savjetovanje za koordinatorice Odjela za brak i porodicu. Osjeća se potreba za kontinuiranim organiziranjem različitih seminara s ciljem edukacije naših imama, hatiba i muallima kako bi u svome radu na kvalitetan način mogli odgovoriti izazovima savremenog doba.
Zašto centralizacija
PREPOROD: U posljednje vrijeme se mnogo govorilo o centralizaciji članarine. Koji izazovi nalažu da članarina kao i kategorizacija džemata budu u fokusu interesovanja Rijaseta, ali i medžlisa na terenu?
MALKIĆ: Tačno je da je vrijeme iza nas vrijeme u kome se mnogo govorilo o toj temi. Na osnovu izvještaja o implementaciji Pravilnika o članstvu i članarini Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, vidljivo je da je isti implementiran u najvećem broju medžlisa. Naše džematlije, članovi Islamske zajednice, svjesni su i znaju za pravilo da jači i snažniji trebaju pomagati slabije, a to je jedna od intencija centralizacije članarine. Pozitivna iskustva medžlisa koji su već ranije uveli centralizaciju bila su podstrek da pokrenemo inicijativu da se izvrši centralizacija na nivou svih medžlisa na području Bosne i Hercegovine. Ovo je od izuzetnog značaja za džemate koji imaju manji broj članova ali i za povratničke džemate. Potrebe džematlija za vjerskim kadrom i aktivnostima i u većim i u manjim džematima su iste s tim da manji džemati, zbog ograničenih mogućnosti, ne mogu finansirati vjerski život u džematu te im je potrebna podrška i solidarnost većih džemata. Zato će benefite centralizacije ubrzo uvidjeti i osjetiti i članovi i pripadnici Islamske zajednice jer time jačamo i činimo stabilnom Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini. A to je svim vjernicima i članovima zajednička želja i cilj.
Zašto su važna ovlaštenja u Islamskoj zajednici
PREPOROD: Na koji način su gradirana ovlaštenja u Islamskoj zajednici i zašto je važno da se javno uručuju?
MALKIĆ: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nastoji da vjerovanje provodi u životu, u praksi, po uzoru na zajednicu muslimana koju je uspostavio Muhammed, a.s., s vjernicima i vjernicama u Medini. Tu praksu nastavljaju hulefair-rašidini, zatim, emevijske i abasijske halife do osmanskih sultana: sultana Mehmeda Fatiha, koji je zvanično 1463. godine donio nur islama u našu domovinu i koji je utemeljio ustanove islama u Bosni, halifa – sultana Selima I i Sulejmana Zakonodavca, koji su uspostavili hilafet nad Bosnom, drugih osmanskih sultana, preko opunomoćenika šejhul-islama. Putem menšure šejhul-islama uručene reisul-ulemi u Sarajevu, čuvajući tako neprekinutu šerijatsku i duhovnu vezu s Muhammedom, a.s., osigurana je samostalnost potvrđena međunarodnim sporazumima i pravnim aktima, i zajednici muslimana Bosne osigurana je jedinstvena pozicija. Menšura je svečani dokument kojim se potvrđuje da je određeno lice legalno imenovani, odnosno izabrani reisul-ulema i da je ovlašten da u smislu šerijatskog prava daje ovlaštenja podređenim vjerskim službenicima. Murasela je pisano ovlaštenje koje reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini daje nosiocima vjerskog autoriteta: muftijama, muderrisima, imamima, hatibima, muallimima, muallimama, vjeroučiteljima, vjeroučiteljicama, odgajateljima i odgajateljicama u ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i ovlašćuje ih da tumače učenja islama u skladu s maturidijskim akaidom, hanefijskim mezhebom i ustavnim vrijednostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Dekret je šerijatsko-pravno ovlaštenje za obavljanje imamske, hatibske, muallimske, mujezinske ili druge službe u određenom mjestu i vremenu.
PREPOROD: Od početka ove godine promocija hafiza će se organizirati na drugačiji način od onoga što smo do sada imali. O čemu je riječ?
MALKIĆ: Rijaset Islamske zajednice je donio određene izmjene u „Pravilniku o polaganju hifza i nostrifikaciji idžazetname iz oblasti kiraetā (hifza)“, koji se primjenjuje od 1. januara 2024. godine. Te promjene će utjecati i na način organiziranja hafiske dove kandidata koji su polaganje ispita (hifza) pred Komisijom za polaganje hifza započeli nakon 1. januara 2024. godine i uspješno položili. Naime, Rijaset će na osnovu zapisnika Komisije, kandidatu koji uspješno položi hifz, izdati uvjerenje o položenom hifzu koje će muftija, ili osoba koju muftija ovlasti, uručiti hafizu nakon proučene hafiske dove koja je regulirana posebnim Protokolom koji je Uprava za vjerske poslove pripremila i poslala na teren. Rijaset će, putem Uprave za vjerske poslove, organizirati Svečanu promociju hafiza Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini jedanput godišnje na kojoj će hafisku diplomu kandidatu (kandidatima) uručiti reisul-ulema ili osoba koju reisul-ulema ovlasti. Ovakva praksa već postoji u nekoliko muslimanskih zemalja.