Kratak podsjetnik o propisima posta

Post je ibadet i čīn snažne volje da se upravlja sobom; post je radost života u vjeri; post je smirenost duše i tijela u predanosti Bogu. Tokom ramazana se vjernici nastoje što više približiti Allahu, dž.š., i steći njegovo zadovoljstvo, posebno su Mu predani i hrle na vrata Njegove milosti. Ramazan je mjesec u kojem se potvrđuje prije svega vjera. O postu najviše saznajemo posteći i stičemo ono znanje koje o žeđi ima žedan ili o radosti radostan. Postači smisao posta iskušavaju i spoznaju u vlastitom iskustvu. Ramazan je naše duhovnosti i posvećenosti sebi i svoj duši, mjesec jačanja vlastite veze sa Gospodarom. Neka svako na sebi svojstven način pronađe ramazan u sebi a uspjet će samo onaj ko dušu održi čistom.

Vrste posta

Stiče se dojam da se češće govori o vrijednosti posta nego li o tome kako i na koji način se posti, pa ćemo s toga danas kazivati o propisima posta i nekim dilemama koje se mogu javiti usljed zaborava ili nesigurnosti.

Post je obred propisan Kur’anom, sunnetom i idžmaom. On je Božije pravo i svako će pojedinačno polagati račun pred Allahom za svoj post. Način posta je poznat, a posti se sustezanjem od jela pića i svega onoga što kvari ili umanjuje ispravnost posta. Postiti je dužan svaki punoljetan, mentalno i fizički zdrav musliman i muslimanka. Ispravan je onaj post za koji se ima iskren nijet i koji je izvršen na način kako je propise posta pojasnio Muhammed, s.a.v.s. Post se dijeli na: Farz - strogo obavezni post u šta spada: post mjeseca ramazana; napaštanje ramazanskog posta i keffaret. Druga vrsta posta je važib – obavezni post u šta spada: zavjetni post i napaštanje prekinutog dobrovoljnog posta. Ostale vrste posta su nafila ili dobrovoljni post, u šta spada post ponedjeljkom i četvrtkom, bijeli dani ili učajluci 13., 14., i 15. dan lunarnog mjeseca, post na Dan ašure i na Dan Arefata za muslimane koji nisu na hadžu i Davudov post.

Kako se može pokvariti post

Post se može pokvariti na jedan od tri načina: namjerno, iz zaborava i usljed učinjene greške prilikom posta. Namjerno, kada neko ne posti a obavezan je i može da posti – nije bolestan, nije na putu, ne radi teške fizičke poslove, ne radi se o trudnici ili doilji i slično. Za napaštanje namjerno propuštenog dana posta predviđen je kefaret – iskup od 60 dana uzastopnog posta. Post se, također, može pokvariti iz zaborava, što je po sebi čin bez posljedice – nastavi se postiti i nije obavezno napostiti taj dan. Postoji i treći način a to je kvarenje posta činjenjem greške tokom posta, poput nepažnje prilikom uzimanja abdesta ili kupanja kada se popije nešto vode, ili zabuna prilikom kraja sehurskog ili početka iftarskog vremena pa se nešto pojede ili popije nakon isteka vremena sehura ili prije nastupanja vremena iftara. U slučaju prekida posta greškom propis je da se nastavi postiti taj dan ali je obavezno napostiti ga nakon ramazana, kao vid sankcije za nepažnju prilikom posta. Zapamtimo ova tri načina i svaku dilemu možemo riješiti vraćajući se na sljedeću formulu: namjerno prekidanje posta – kefaret, prekidanje posta iz zaborava – ništa i prekidanje posta greškom – nastaviti postiti ali taj dan kasnije napostiti.

Odgovori na nekoliko dilema

Kako bismo dodatno pojasnili propise, navest ćemo, koliko nam vrijeme za hutbu dozvoljava, nekoliko situacija. Kroz primjere se bolje razumije. Dozvoljeno je sabah klanjati odmah po isteku sehurskog vremena, lijepo je da se ezan za sabah prouči sa istekom sehurskog vremena i tako oglasi početak posta a da džemat sačeka neko vrijeme sa sabah-namazom. Ramazan je institucionalni ibadet, što znači da počinje i završava po smjernicama ulul emra, u našem slučaju prema vaktiji Islamske zajednice. Ne dozvolimo da o ovom pitanju uopće imamo dilemu, jer je pitanje vaktije i gledanje mlađaka u Bosni i Hercegovini riješeno prije stotinu godina i svako vraćanje na takva pitanja je mućenje bistre vode i danguba u kojoj ne treba učestvovati tokom ramazana. Ukoliko se zaposti u nekoj muslimanskoj zemlji, posti se i bajramuje zajedno s ostalim muslimanima u toj zemlji. U slučaju da se zaposti u nekoj zapadnoj zemlji posti se prema vaktiji Islamske zajednice za tu zemlju. Tako, naprimjer, osoba koja tokom posta avionom putuje u Istambul, zapostit će po vaktiji Sarajeva a iftariti po vaktiji Istambula i obrnuto. Ako se prespava veći dio ramazanskog dana, post je tehnički ispravan a koliko je sevap samo Bog dragi zna. Ibedet posta se u smislu ispravnosti posmatra odvojeno od drugih ibadeta te je, naprimjer, ispravan post osobe koja ne klanja a posti, post uposlenih u kladionici i sličnim poslovima sa elementima harama u sebi ili muslimanke koja ne nosi hidžab a posti, a prema kur’anskom ajetu: „Ko uradi koliko trun dobra, vidjet će ga“. Laž, ogovaranje, psovka, nedoličan govor i slični postupci formalno ne kvare post ali umanjuju njegovu vrijednost, obzirom da su navedene radnje zabranjene u ramazanu i mimo ramazana. Pranje i vađenje zūba ne kvari post, popravljanje zūba po sebi ne kvari post ali ukoliko se proguta neka tekućina – kvari. Preporuka je da se tokom ramazana stomatologu ide samo kad se mora, ko prekine post zbog popravka zuba u takvoj situaciji napostit će, u statusu bolesne osobe, dan za dan. Preporuka je da se ostale intervencije kod stomatologa rade prije ili poslije ramazana. Korištenje inhalatora, pumpice za astmu, lijeka za afte, labela, dezodoransa i nikotinskog flastera – ne kvari post jer se njihovom upotrebom ne unosi tekućina u stomačnu šupljinu. Žena koja dobije menstruaciju tokom posta, prekinut će post i nema potrebe da nastavi sa gladovanjem do kraja dana. Taj dan joj se ne broji da je postila i dužna je napostiti ga. Napostit će propuštene dane posta a neće naklanjati propuštene namaze. Polucija u snu ne kvari post. Gusul treba uzeti čim prije, a svakako prije isteka prvog namaskog vakta, kako bi se namaz klanjao na vrijeme u stanju čistoće. Darivanje krvi ne kvari post ali primanje krvi kvari post jer se time jača organizam. Kod procjene stepena bolesti mjerodavno je mišljenje ljekara a ne imama. Nije dozvoljeno postiti osobi kojoj ljekar to zabrani zbog moguće štete po život ili ozbiljnog narušavanja zdravlja. Kada ozdravi napostit će dan za dan, a ukoliko se radi o hroničnom oboljenju neće napostiti dane nego će platit fidiju preko blokova Islamske zajednice za fidju, za svaki dan iznos u visini vitara; ako osoba nema sredstava za fidju nema grijeha za propušteni post. Nenamjerno povraćanje ne kvari post. Bolesna osoba koja povrati prekinut će post i napostiti dan za dan. Izvršenje obaveze hadždža ne briše dugove ni prema Bogu, kao što je post, niti prema ljudima kao što je dug i uvreda. Injekcije i kapi za oči ne kvare post jer tečnost ne dopire u stomačnu šupljinu. Infuzija kvari post jer hrani organizam. Propuštene dane posta treba napostiti najkasnije do narednog ramazana. Nema šerijatske zapreke da se na iftar pozovu i oni koji ne poste. Ne preporučuje se pripremanje kafe, hrane i slično nepostačima za vrijeme ramazana. Neka i oni znaju da se posti i da ne očekuju da ih se dvori tokom ramazana po danu. To bi bilo ukratko podsjećanje na neke propise posta.