Hrvatska ukratko
Ime države: Republika Hrvatska
Površina: 56.594 km²
Broj stanovnika: 3.871.833
Religija: Katoličanstvo 78,97%
Broj muslimana: 63.000 – 120.000
• Popis 2011. pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva 90,42 posto, Srba 4,36 posto, Bošnjaka 0,73 posto, Italijana 0,42 posto, Albanaca 0,41 posto, Roma 0,40 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40 posto. Kada je riječ o broju muslimana smatra se da u ovoj bivšoj jugoslovenskoj zemlji danas živi oko 120.000 muslimana, iako je na zvaničnom popisu ta brojka oko 60.000. Naime, Hrvatska je postala popularna zemlja stranim radnicima među kojima je veliki broj muslimana kako iz Bosne tako i iz drugih zemalja, tako da u Zagrebačkoj džamiji danas klanja džumu oko 2.400 ljudi, dvostruko više vjernika nego obično.
• Najveći broj muslimana rezidenata je porijekom iz Bosne, a značajnu skupinu muslimana čine i osobe albanskog porijekla. S obzirom na specifičnu teritorijalnu raspostranjenost Hrvatske muslimani žive na području cijele ove države, a migracije iz Bosne, koju Hrvatska okružuje s dvije strane, i dan-danas su prisutne. Štaviše, blizina granice omogućava muslimanima porijeklom iz Bosne da žive u Hrvatskoj, a skoro svaki vikend posjete i svoj zavičaj. U Islamskoj gimnaziji „Ahmed ef. Smajlović“u Zagrebu nastavu pohađaju i muslimani iz bosanskih gradova u Posavini.
• U toku agresije na Bosnu, bez obzira na dvogodišnji sukob Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Armije RBiH, Hrvatska nije prestajala pružati utočište bosanskim izbjeglicama u čemu je značajnu ulogu imala Katolička crkva u Hrvatskoj koja je pružala moralnu podršku izbjeglicama. U tim teškim vremenima, Zagrebačka džamija je bila centar spasa za brojne izbjeglice koje su ostajale u Hrvatskoj ili odlazile u druge zemlje.
• Razvoj islamske duhovnosti i općenito vjerskog života muslimana u Hrvatskoj ovisi, u prvom redu, od njih samih, s obzirom da je već od 1916. godine donesena odluka u Hrvatskom saboru o priznanju islama u Hrvatskoj. To je bilo, pravno gledajući, presudno za nesmetan razvitak islamskih vrijednosti i muslimana koji su se organizirali u Islamsku zajednicu koja je stabilna i pored svih izazova. Prilikom obilježavanja, 2016. godine, stote godišnjice priznanja islama u Hrvatskoj reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je kazao kako je Islamska zajednica u Hrvatskoj već desetljećima među najbolje organiziranim i najuspješnijim dijelovima naše Islamske zajednice: „Dovoljno je prisjetiti se za Islamsku zajednicu povijesnog događaja otvorenja Zagrebačke džamije koje se dogodilo 1987. godine... Čin svečanog otvorenja Zagrebačke džamije dogodio se pred ozarenim licima do tada najvećeg muslimanskog skupa na prostorima na kojima je tada djelovala naša Islamska zajednica, ali, mi to ne zaboravljamo, i u ozračju iskonskog gostoprimstva grada Zagreba i hrvatskih građana.“Ovim riječima je reisul-ulema Kavazović potvrdio riječi Salima Šabića, predsjednika Odbora za izgradnju džamije kada se krajem osamdesetih uspravljala Zagrebačka džamija i postajala simbol ne samo Islamske zajednice nego i muslimana u Evropi: »Poštovani gosti! Najzad poslije više desetljeća želja, nadanja i očekivanja, zagrebački muslimani, poslije toliko nastojanja i zalaganja Odbora Islamske zajednice u Zagrebu i najviših institucija Islamske zajednice u našoj zemlji, dočekasmo veliki trenutak korištenja zagrebačke džamije. Svi, i oni koji su uvijek vjerovali da će do toga konačno doći, a i oni koji su izražavali sumnje, postali su sada svjedoci činjenice da je ovaj veleljepni objekat završen i konačno dostupan vjernicima na korištenje.« (...) Kao i do sada u toku cijele izgradnje džamije. Islamska zajednica u Zagrebu će i dalje s punom odgovornošću nastaviti svoj rad, svjesna osnovnog islamskog principa da džamija služi jačanju vjere u Boga, širenju ljubavi i razumijevanja.“
• Danas se muslimani u Hrvatskoj organiziraju na lokalnom nivou kroz šesnaest medžlisa. Najstarija očuvana funkcionalna džamija je u Gunji, izgrađena 1969. godine, a izgradnja novih islamskih centara, kao u Rijeci i Sisku, te planiranje novih, kao u Karlovcu i Osijeku, potvrda su predanosti muslimana ove zemlje da budu prepoznati kao građani koji čuvaju svoj identitet.