Djelo Enesa Karića Kur’an u savremenom dobu na albanskom jeziku
Knjiga „Kurani në kohën e sotme / Kur’an u današnjem vremenu“na albanskom jeziku, autora Enesa Karića, sadrži sažetak studijskih radova o savremenom tretmanu tretiranih pitanja u Časnom Kur’anu. Ovaj sažetak je prvi dio korpusa studija „Kur’an u savremenom dobu“autora Enesa Karića
Unutar korica ove knjige najbolje je objašnjeno da tradicionalni način komentiranja i tumačenja kur’anske misli ne može imati trajnu vrijednost. To je bilo određeno i uslovljeno tadašnjim okolnostima. Na različite načine i iz različitih motiva davani su netačni komentari, iako dobronamjerno.
Racionalna metoda predstavljala je prirodan iskorak za daljnji komentar kur’anske misli. Život se razvijao i donosio nove probleme, za koje je trebalo tražiti rješenja. Općenito, podrazumijeva se da je tumačenje zasnovano na idžtihadu, sa svojim obrazloženjem i zaključkom, naišlo na otpor i prepreke. To je razumljivo, jer kada je u pitanju Božija riječ, mora se obratiti posebna pažnja. Prve generacije su razumjele, komentirale i obrađivale Kur’an u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima. Shodno tome, takva značenja, čak i ako su bila primjerena, neprikosnovena u svom vremenu, ne mogu se smatrati prirodnom formulacijom i preradom islamske misli.
Svaka generacija mora dati svoj doprinos obrađujući kur’ansku misao. Sama tradicija nikada ne nudi potpune autentične garancije.
Racionalnom metodom treba se razumjeti korištenje naučnih sredstava, dostignuća, otkrića i ciljeva znanja o životu, studije i primjena islamske misli. Ova metoda ne negira u potpunosti tradicionalno komentiranje. Ovo znači samo prihvatanje i uvažavanje tradicije, ali ne i njeno odbacivanje. Misao da ne možemo potcijeniti rane islamske komentatore, filozofe i teologe, ali danas možemo duboko promatrati princip „šure“, kroz različite sisteme potraga za istinom je sve više rasla u islamskom svijetu. Nju su sve jače izražavali Džemaludin Afgani, Muhammed Abduhu, a kasnije i čitav niz istaknutih mislilaca i autora širom svijeta. Ova misao se postepeno širila, pronalazila i napravila za sebe svoje branioce.
Proces nove tendencije učenja i otkrivanja kur’anske misli, koji i dalje traje, nije nimalo jednostavan. Pokret za oživljavanje islamske misli ne može se shvatiti a da se u njima ne odrazi, kao siguran trag takvih nastojanja. Prema značenju Muhammeda Abduhua, učenje Božije riječi treba imati za cilj otkrivanje šta nam nudi i naše vrijeme, vezano za naše zahtjeve i mogućnosti. Najveća prepreka na ovom putu je bio „taklid“i, kao posljedica toga, zabrana idžtihada. Ovim je dalji razvoj islamske misli postao nemoguć.
Muhammed Abduhu je ovo dobro objasnio, tvrdeći da se čovjek mora služiti razumom, jer je to najveći dar Svemogućeg i time ga je izdvojio od drugih stvorenja, stavljajući mu na raspolaganje sve što je na Zemlji i na nebesima, postavljajući mu ulogu svog namjesnika na zemlji ili halifu. Iz tog razloga, on je mogao da preuzme emanet, koji su odbili nebesa, zemlja i planine. Kur’an svakom muslimanu pripisuje takvu stvaralačku ulogu. Pogrešno je i zlonamjerno misliti da se radi o promjeni i reviziji islamskih učenja. Naprotiv, radi se o promjeni ljudskog mišljenja. Među najistaknutije komentatore Kur’ana spadaju: Muhammed Abduhu, Rešid Rida, Meragi, Šeltut, Behijj, Kasim, Kutb itd.
U nastavku uspješnih publikacija Albanskog instituta za islamsku misao i civilizaciju (AIITC), desetini važnih djela koji su ugledali svjetlo dana tokom 2021. godine, dodana je studijska knjiga „Kur’an u današnjem vremenu“, autora Enesa Karića. Studije odabranih od strane savremenih autora, kao što su: Charles Adams, Muhammed Arkun, Freeland Abbot, Richard Martin, Omer Nakičević, Mahmud Ejub itd., u svom središtu imaju obradu nekih od najzanimljivijih pitanja za savremeno tumačenje Kur’ana. Knjigu je s bosanskog jezika na albanski preveo istraživač Ismail Dizdari. U knjizi se ističe da nam današnja situacija pruža sve mogućnosti iz ovog savremenog razvoja, da pređemo na novu razradu tretiranja Kur’ana. Prema autoru, mi sada imamo veće mogućnosti da dublje, šire i jasnije razumijemo mnoge probleme, ideje, razne manifestacije, događaje i procese koje spominje Kur’an, nego prethodne generacije. Ova i druga pitanja obrađena su u ovom djelu koje je sada u rukama čitalaca. Ovo izdanje je prvi dio studije autora Enesa Karića. Drugi dio, koji se očekuje da bude objavljen, stavlja veći naglasak na arapsko-islamske autore među kojima su: Akkad, Behijj, Bintu-Šati, Šerkavi itd.