Prvorazredni spomenik historije Bošnjaka

Iz štampe je izašla monografija „Turbeta u Bosni i Hercegovini 1463 – 2008“, autora prof. dr. Lamije Hadžiosmanović i Maje Dizdara, na 460 stranica teksta, uz mnoštvo fotografija (343), pri čemu su priređivači obradili 108 turbeta u 41 općini Bosne i Hercegovine

Nakon gotovo 20 godina pripreme iz štampe je izašla dugo očekivana monografija „Turbeta u Bosni i Hercegovini 1463 – 2008“, autora prof. dr. Lamije Hadžiosmanović i publiciste i pisca Maje Dizdara. Knjiga o turbetima u Bosni i Hercegovini tematizira značajan i veoma zanemaren segment bošnjačkog, duhovnog, kulturnog i vjerskog naslijeđa u BiH u trajanju od preko 500 godina, što je obrađeno na 460 stranica teksta, uz mnoštvo fotografija (343), pri čemu su priređivači obradili 108 turbeta u 41 općini Bosne i Hercegovine, tako da Monografija nema samo naučnu, nego i popularnu vrijednost, budući da može poslužiti i kao precizan i edukativan vodič u obilasku turbeta u Bosni i Hercegovini, ali i kao izvor historijski relevantnih činjenica o osobama pokopanim pod turbetima (vezirima, gazijama, učenjacima, filozofima, piscima, dobrotvorima, narodnim tribunima, naravno i onima koji su u narodu smatrani evlijama), da bi u ovoj knjizi bile predstavljene i veoma interesantne legende o mnogim od tih ličnosti. Također treba napomenuti da je od 108 ovdje zastupljenih turbeta, čak 47 pod zaštitom države, tj. Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, što Monografiji daje dodatnu vrijednost, budući da ona obrađuje mnoštvo izuzetno vrijednih graditeljskih spomenika, od kojih su neki nulte vrijednosti.

Istražene lokacije

Najveći broj turbeta nalazi se u nekad vezirskom Sarajevu, a od njih devetnaest sedam ih je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH. Veoma značajna turbeta pod zaštitom države nalaze se i u druga dva vezirska grada, Banjoj Luci i Travniku, ali i u više drugih gradova, međutim autori su ravnopravno po jedinstvenoj metodologiji zastupili i sva druga državom zaštićena i nezaštićena turbeta u BiH, ne samo u većim gradovima, kao što su Foča, Jajce, Mostar, Tuzla, Visoko, Bihać, Zenica, Goražde itd., nego su po istom postupku obradili čak i sasvim jednostavna i skromna turbeta stara i po nekoliko stotina godina, locirana u pojedinim manjim mjestima, zatim selima ili planinskim zabitima, što je dragocjeno, kako naučnim istraživačima, tako i vjernicima i znatiželjnicima koji obilaze i poštuju turbeta. Ta činjenica bi svakako pomogla da se dokumentira izvorni izgled turbeta, budući da se neka na neodgovarajući način adaptiraju, a neka nestaju načeta zubom vremena.

„Želim istaknuti da je ovo i posljednje djelo, u koautorstvu, naše uvažene rahmetli prof. dr. Lamije Hadžiosmanović, kome se ona posebno radovala, ali, nažalost, nije bilo sreće da dočeka njegovo objavljivanje. Također treba istaći da su dragocjenu sponzorsku podršku štampanju Monografije dali Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH, kao i Muftijstvo sarajevsko i Tuzlansko, na čemu smo im veoma zahvalni“, kazao je koautor Majo Dizdar nakon izlaska knjige.

Važan iskorak u izučavanju zanemarenih aspekata duhovnosti Bošnjaka i

Dr. Elvir Duranović iz Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka je o monografiji kazao: „Svjesni važnosti ovoga djela, autori su s pravom u ‘Uputama istraživačima’ skrenuli pažnju na činjenicu da će knjiga

Turbeta u Bosni i Hercegovini 1463. – 2008. postati nezaobilazno štivo svim naučnim pregaocima koji se u budućnosti budu bavili svetom historijom Bošnjaka, narodnim islamom u Bosni i Hercegovini te bošnjačkom sakralnom arhitekturom. Dugogodišnji, iscrpljujući rad na prikupljanju građe rezultirao je izvanrednim djelom u kojem su na sistematičan, jedinstven i razumljiv način, po prvi put na jednom mjestu, predstavljeni raznovrsni aspekti turbeta u Bosni i Hercegovini, koji se kreću u širokom rasponu od opisa sjajnih primjeraka arhitekture ovog kulturnog blaga, do narodnih predanja koja poput sjajnog oreola okružuju svako turbe dajući mu privlačnu mističnu notu. Djelo je prvorazredni spomenik svete historije Bošnjaka muslimana, koju su, uzajamno se nadograđujući, stoljećima stvarale dvije moći: svjetovna, oličena u turbetima podignutim iznad grobova cijenjenih vezira, pravednih kadija i hrabrih vojskovođa te duhovna moć nadahnutih šejhova, mudrih muftija i učenih imama nad čijim grobovima su vjernici kao izraz trajne zahvalnosti na daru islama kojeg su primili od njih, podigli građevine za razmišljanje i pouku… Narodna mudrost koja provijava kroz cijeli rukopis Turbeta u Bosni i Hercegovini 1463. – 2008. jeste da postoje neprevaziđeni ideali

iskrenosti, pravde i čestitosti za koje vrijedi živjeti i na mlađe generacije ih kao najveću vrijednost prenositi. Uz to, brojna zabilježena, i do sada nezabilježena predanja o turbetima i osobama koje su ukopane u njima, a koje su autori brižno sakupili i dokumentirali, podjednako su značajna za izučavanje usmene književnosti Bošnjaka, kao i za njihovu etničku posebnost, budući da nema naroda bez svojih legendi, basni i pripovijetki.“Ova knjiga predstavlja važan iskorak u izučavanju zanemarenih aspekata duhovnosti Bošnjaka i kao takav zasigurno će pronaći mjesto u ličnim bibliotekama naučnika i istraživača, ali i običnih ljubitelja dobre pisane riječi, te ga kao takvog preporučujem za objavljivanje.“

Prof dr. Haris Dervišević s Filozofskog fakulteta u Sarajevu je o knjizi kazao: „Knjiga predstavlja izuzetno dragocjenu studiju kompleksnog naslijeđa turbeta. Ova knjiga prvi put donosi opsežan uvid u svijet turbeta široj publici, koristeći naučni pristup koji je istovremeno pristupačan i razumljiv. Važno je istaknuti ozbiljnost autora istraživanja, koja se ogleda u njihovom obilasku i dokumentiranju svih turbeta i lokaliteta, osiguravajući tako potvrdu o njihovom postojanju i prenoseći njihovu historiju na sadašnje i buduće generacije. Važno je napomenuti da je dio knjige nastao posthumno, budući da je ugledna profesorica Lamija Hadžiosmanović preminula 2016. godine. Ipak, drugi autor, Majo Dizdar, nastavio je posvećeno raditi kako bi dovršio započeti projekat. Na kraju, ova studija predstavlja iznimno vrijedan doprinos razumijevanju turbeta kroz prizmu njihovih arhitektonskih, likovnih i historijskih vrijednosti.“