Remek-djela islamske umjetnosti

Arhitektura

Posjetitelj koji ulazi u Jerusalem vidjet će da je Kupola na stijeni smještena na izbočini brda, i tako zauzima dominantan položaj, iako iz udaljenosti ona izgleda više kao dekorativni dragulj, relikvijar za bezobličnu stijenu u središtu. Zajedno s Kabom, Kupola na stijeni predstavlja najstariju građevinu islamske arhitekture, te čak i nakon 13 stoljeća zadržava svoju izvornu funkciju. Održavanje je, kao i kad je riječ o svetim mjestima u Meki i Medini, bilo uvijek zadatak središnje vlade. Nakon osvajanja Palestine i Egipta od osmanskog sultana Selima I 1516/17. godine, odgovornost za održavanje prešla je u osmanske ruke. Vanjski izgled zgrade, s pločicama u osmanskom stilu, datira upravo iz tog perioda; sultan Sulejman Veličanstveni naredio je 1552. godine postavljanje pločica, i one su redovno održavane sve do današnjih dana.

Dekorativna umjetnost

Smještena u središtu terase Hrama na stijeni, sama se Kupola uzdiže oko 30 metara iznad stijene. Ona je postavljena na cilindrični tamburin, koji se nadalje naslanja na četiri stupa, s arkadama između njih; dijelovi svake arkade uzdižu se iznad tri stupa. Tu je i osmougaoni donji sprat oko Kupole, koji je podijeljen u dva pobočna prolaza okružena sa po osam stupova, ponovo povezanih arkadama. Četiri ulaza, po jedan na svakoj strani svijeta, omogućavaju pristup zgradi. Svjetlo ulazi kroz 16 prozora na tamburinu, i 40 prozora na osmouglom donjem spratu, pet na svakom od zidova.

Unutarnje dekoracije, koje su u velikoj mjeri zadržale svoj izvorni izgled, zaista su impresivne. Donji dijelovi zidova prekriveni su skupim i zanimljivo dizajniranim kamenim pločama, sličnim onima u Aja-Sofiji u Istanbulu.