Duhovne veze muslimana regije
Redakcija IIN Preporod je u 2023. i 2024. godini radila seriju razgovora s muslimanima u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu na temu njihove duhovne povezanosti. Tri desetljeća su prošla otkako muslimani iz ovih zemalja više nisu povezani kroz jedinstvenu organizacijsku strukturu Islamske zajednice sa sjedištem u Sarajevu, koja je nekada ujedinjavala sve muslimane bivše SFRJ na čelu s jednim vjerskim poglavarom, reisul-ulemom. Iako je formalna organizacija prestala postojati, duhovne veze zasnovane na ranijoj institucionalnoj i duhovnoj povezanosti ostale su žive.
Danas, postavljamo pitanje kakva je suština i snaga duhovnih veza muslimana u regiji koja se proteže od Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore do Makedonije i Kosova? Serijom reportaža pod nazivom “Duhovne veze muslimana regije” težimo odgovoriti na ovo pitanje istražujući kako se ove veze danas oblikuju, što na njih utječe, kako su se održale i transformirale kroz turbulentne periode historije, političkih previranja i društvenih promjena.
Sjednica Obnoviteljskog sabora Islamske zajednice u Sarajevu 1993. je predstavljala prekretnicu u vezi s institucionalnom povezanosti, definirajući autonomiju i novu strukturu Islamske zajednice u kontekstu raspada Jugoslavije i ratova koji su uslijedili. Crna Gora, Makedonija i Kosovo su ostale izvan nadležnosti Rijaseta i IZ u BiH. Hrvatska, Slovenija i Srbija ostale su u nadležnosti IZ u BIH kao njihove administrativne krovne organizacije, pri čemu su raspadom SFRJ muslimani ovih zemalja ušli u novi društveno-politički okvir drugačiji od onog u Sarajevu gdje se nalazi sjedište Islamske zajednice u BIH. Tri desetljeća, muslimani u regiji se suočavaju s novom realnošću, van zajedničkih institucija i jedinstvenog društvenopolitičkog okvira. Od tada, doživljaj povezanosti među muslimanima i njihovo zajedništvo u regiji ima novu perspektivu i izazove, a doživjelo je i značajne promjene. Segmenti serijala – Srbija, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Kosovo – istražuju kako muslimani u ovim područjima danas osjećaju jedni druge, kako vide svoju povezanost i potrebu za tom povezanošću, te kako se u vezi s tim prilagođavaju novim okolnostima.
Razgovori s pojedincima, kulturnim radnicima, vjerskim licima, predstavnicima lokalnih zajednica, kao i osvrti na historijski i savremeni kontekst, pružit će nam dublji uvid u to kako se duhovne veze muslimana očituju i transformiraju, te kako utječu na živote muslimana u regiji. Ovom serijom težimo ne samo da dokumentiramo ove veze, već i da podstaknemo razmišljanja i rasprave koje će pridonijeti boljem razumijevanju konteksta u kojem muslimani danas grade budućnost svoje djece te nastojanja da to uključuje njihov muslimanski identitet.
Priča o duhovnim vezama nesumnjivo otvara i druge dimenzije, pa se ne treba čuditi što sagovornici otvaraju i one teme koje smatraju važnim za bolje razumijevanje duhovnih veza koje su dio ili temelj ostalih. S tim u vezi, naši sagovornici su prelazili okvir teme, ali s razlogom smo ostavili i takve njihove osvrte. Mnogi dijelovi razgovora su izostavljeni budući da je riječ o satima snimljenog materijala koji može biti važan prilog za daljnja istraživanja o ovoj ili bliskim temama ali i podsticaj studentima, istraživačima i kreatorima obrazovnih i drugih strategija u vezi sa saradnjom muslimana u regionu.
“Duhovne veze muslimana regije” nije samo serija reportaža; to je putovanje kroz istraživanje identiteta i zajedništva, težnja za dubljim razumijevanjem onoga što muslimane povezuje u vremenu punom izazova i promjena.