Izumiteljica koja je prva odglumila orgazam na platnu

Bila je najljepša žena na svijetu 40-ih i 50-ih, inovatorica na polju elektrotehnike, talentirana glumica. Opus filmova Hedy među kojima je i hvaljeni dokumentarac, možete pogledati u zagrebačkoj Kinoteci od 15. do 24. veljače

Bilo koja djevojka može izgledati glamurozno. Dovoljno je da stoji ukočeno i izgleda glupo, jednom je izjavila Hedy Lamarr (rođena kao Hedwig Eva Maria Kiesler), hollywoodska glumica austrijskog podrijetla.

Svojedobno najljepša žena na svijetu itekako je dobro zarađivala od glume, a četrdesetih godina prošlog stoljeća sve su žene hrlile s njezinom fotografijom plastičnim kirurzima. Rođena u uglednoj bečkoj židovskoj obitelji (otac joj je bio direktor banke, a majka pijanistica) 9. studenog, Hedy Lamarr je s deset godina počela učiti balet i klavir. Svojom ljepotom vrlo brzo bi sve očarala, pa je rano dobila prve angažmane u europskim filmovima. Nikad nije prežalila što je odbila glavnu ulogu u “Casablanci”, a svjetsku slavu donio joj je film Gustava Machatýja “Ekstaza” iz 1933. U njemu se pojavljuje i naš Zvonimir Rogoz, a ključni trenutak bila je scena koja prikazuje njezino lice tijekom orgazma. Time se upisala u povijest kao prva koja je odglumila orgazam. Dvije godine njemačka cenzura je propuštala film, a u to vrijeme Hedy se udala za 13 godina starijega industrijalca Friedricha Mandla.

- Muškarci su najatraktivniji od 35. do 55. One mlađe moraš učiti, a ja nemam vremena za to - rekla je. Konzervativni Austrijanac bio je toliko opsjednut tom scenom da je htio kupiti sve primjerke tog filma kako nitko ne bi vidio izraz lica njegove supruge. Bio je ljubomoran te je vodio na sastanke sa svojim tehničarima na kojima je upijala

Lamarr,

sve što je čula. Ipak, zbog političkih prilika i supruga odlučila se maskirati u sobaricu i pobjeći u Pariz. Nakon toga zatražila je razvod i otišla u London. Udala se šest puta, ali nije bila sretna.

- Nije me sram reći da nijedan muškarac kojeg sam upoznala nije bio ni blizu mom ocu - govorila je. Promijenila je ime u Hedy Lamarr, u čast zvijezde nijemog filma Barbare LaMarr. Surađivala je s filmskim mogulom Louisom B. Mayerom, potpisala ugovor za MGM i otvorila su joj se hollywoodska vrata. Ipak, kako su je zvali, nasljednica Marlene Dietrich i Grete Garbo, Hedy nije bila samo lijepa. Osim filmske karijere imala je zanimljiv hobi. U prostranom domu imala je izdvojenu sobu s velikim stolom i alatom te zid prepun knjiga za područje elektrotehnike. - Bila je jako kreativna. Stalno je nizala neka rješenja. Ako ste imali problem, ona ga je znala riješiti - rekao je njezin sin iz trećeg braka. Nezadovoljna Hedy navečer se skrivala u svoje odaje i radila na izumima. Jedini komercijalizirani izum bio je radionavigacijski sustav za torpeda na kojem je radila s hollywoodskim skladateljem Georgeom Antheilom. Nakon što su se našli na večeri, došli su na ideju - ako klaviri mogu sinkronizirano skakati iz jedne note u drugu, zašto ne bi mogli i radijski signali za upravljanje torpedima.

- Ideja joj je bila napraviti i odašiljač i prijamnik koji istodobno skaču s frekvencije na frekvenciju kako se signal ne bi locirao - ispričali su njezini prijatelji.

Tome se posvetila nakon što je saznala da su u to vrijeme, četrdesetih godina, njemačke podmornice ostavljale pustoš na Atlantiku torpedirajući brodove, često sa ženama i djecom koji su pokušavali pobjeći. Zanimljivo je da je taj sustav imao neke principe koji se danas koriste u standardima za Bluetooth i Wi-Fi. Osim što se međunarodni Dan izumitelja slavi na njezin rođendan, tri godine prije smrti dobila je nagradu za doprinos razvoju bežične tehnologije. Najveći uspjeh stekla je 1949. kao Delila u “Samsonu i Dalili”.

- Poštujem privatnost. Nikad nisam uživala u poljupcima pred kamerom. Tu se ne događa ništa osim razmazivanja ruža - govorila je vrlo oprezno skrivajući svoju privatnost. Godine 1966. optužena je za krađu u dućanu, a na to je reagirao Andy Warhol, koji je snimio kratki film “Hedy”. Nakon toga se preselila na Floridu, gdje je uživala do smrti. Za nju se čulo i 1998. kad je tužila tvorce softvera CorelDRAW koji su koristili njezino lice u reklami. Oni su joj platili odštetu i dobili pet godina prava na korištenje fotografije.

- Ne bojim se smrti jer me nije strah onog što nisam iskusila. Kad počnem razmišljati o tome, odem na masažu i brige nestanu - izjavila je Lammar. Preminula je u 86. godini od zatajenja srca. Prema majčinoj želji, sin Anthony je njezin pepeo rasuo po bečkoj šumi.