‘Kad mi nešto nije bilo po volji, djedu sam se povjeravala’
PREMIJERA
S nestrpljenjem se očekuje premijera “Indijanske priče” u GK Žar ptica redateljice Saše Broz (49). Da spektakl bude tim veći, pobrinula se i fotografkinja Mare Milin, čiji će se glumački portreti u likovima Indijanaca moći razgledati u foajeu kazališta.
- Ideju je inicirao ravnatelj Drago Utješanović pa je u četverogodišnji programski plan uvrstio taj naslov. Do sada se tom gotovo izgubljenom civilizacijom, koja je iza sebe ostavila iznimno bogato naslijeđe, u teatru kod nas nitko nije bavio - kaže Saša Broz.
Dodaje da je svima koji su radili na predstavi bila iznimna čast i provokativno uprizoriti takvu priču. Sve u kazalištu Žar ptica je disalo za ovu predstavu. Ipak, najveći dio ponio je sjajan glumački ansambl. Osim kostima Marite Ćopo koje se moglo vidjeti na fotografijama Mare Milin golem doprinos predstavi dala je i fantastična glazba mog suradnika i prijatelja Borne Šercara, na koju je glumce majstorski uplesala koregorafkinja Blaženka Kovač - Carić. Scenu potpisuju Ana Martina Bakić i Ivana Knez a svjetlo Vilim Sever.
- Predstava je nastala
prema zbirci narodnih ‘Indijanskih bajki’, a autorica teksta Zinka Kiseljak i ja odabrale smo četiri nama scenski najzanimljivijih i prema njima je nastao autentičan tekst. Pred publiku izlazimo s dinamičnom ali poetičnom predstavom vizualno simbolične estetike i glazbom koja maestralno dočarava ritualni svijet te daleke civilizacije - kaže redateljica. Indijanci su, dodaje, bili napredna civilizacija te njihova svijest i poštovanje prema Zemlji prelaze okvire današnjeg odnosa čovjeka prema prirodi. Imali su i snažnu potrebu ritualnog odavanja počasti svemu što čini život. Godišnjim dobima, vjetrovima, životinjama, pa i ljudskim vrlinama. Važan im je bio i odgoj djece. Danas kada, umjesto čovjeka, primat polako preuzima tehnologija, a površan način života, brz i konzumeristički, lišen je osnovnih duhovnih okvira, naslijeđe Indijanaca čini se, kaže, daleko je proročanski. - Indijanci su bili svjesni da sve što je na Zemlji ljudi, biljke i životinje ovise jedini o drugima te da se urušavanjem prirodnog sklada i lanca ruši čitav sistem. Dakako da i danas ima slučajeva kada se ljudi udružuju, toliko ljudskosti nam je ostalo. Od prikupljanja sredstava za liječenje potrebitima do očuvanja naše obale od privatizacije... - kaže redateljica, koja predstavom odaje počast ljudima koji danas žive u rezervatima boreći se da se ne zatre zadnji trag i istina o bogatom nasli- jeđu koje su ostavili . “Indijanska priča” se, ističe, ne bavi kaubojima i Indijancima nego na djeci prihvatljiv način pokazuje bogatstvo indijanske kulture, odnos prema prirodi, potrebu za duhovnim izričajem, ekološkom osviještenosti, a sve to kroz predivne atraktivne i poetične priče.
- Nikad se ne smije zaboraviti na genocid nad Indijancima koji je, znamo, bio jedan od najvećih u povijesti - priča Broz. Znanja o čovjeku i svijetu, običaji i mudrosti brojnih generacija Indijanaca prenosile su se isključivo usmenom predajom. I Saši Broz su jako važni razgovori s prijateljima i starijima. A onda je, šali se, došao mobitel, pa društvene mreže... Žao joj je što mladi