ČEKA SE NA PREGLED BEZ KOJIH LIJEČENJE NE MOŽE NI POČETI...

Ravnatelj OB-a Dubrovnik, doc. dr. Marijo Bekić, kaže da su organizirali dijagnostiku i u popodnevnim smjenama, osobito kad su hitni pacijenti u pitanju. Shvatili su i da nema napretka bez dovoljno kadra, pa su pojačali broj liječnika tamo gdje je potrebno. Nažalost, liječnika je općenito premalo u Hrvatskoj, pa doc. dr. Bekić ističe da svake godine moraju angažirati umirovljene doktore kako bi sustav mogao normalno funkcionirati.

OB DUBROVNIK ZA PRIMJER

- Ljudima je ustavno zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu i mi to poštujemo. Nažalost, HZZO nam za to ne daje tehničku podršku i problemi s realizacijama uputnica se uvijek iznova ponavljaju. Zato na njih moramo raditi stalni pritisak - tumači doc. dr. Bekić dodajući da za operacije u dubrovačkoj bolnici uopće nema listi čekanja. CT uređaj koji je novi, baš kao i MR uređaj, u ovoj bolnici uglavnom služi za kontrolne preglede, a uskoro stiže i novi mamograf.

TO SU OSNOVNE PRETRAGE

U Puli, Varaždinu, Gospiću i Sisku, primjerice, uopće ne rade koronografiju, metodu koja se koristi kod dijagnostike i liječenja niza kardiovaskularnih bolesti. Stoga se pacijenti s ovih područja preusmjeravaju u Rijeku ili Zagreb. Upravo u tomu vjerojatno i leži razlog zbog kojeg se u Rijeci na koronografiju čeka čak 139 dana, što je najdulje u Hrvatskoj. Situacija nije blistava niti u splitskoj bolnici, gdje je čekanje na koronografiju 116 dana, a u ostalim bolnicama čekanje se u prosjeku svodi na dva do tri mjeseca. Iznimka je opet OB Dubrovnik, gdje se na ovu važnu dijagnostičku pretragu redovno čeka samo sedam dana. Kod bolesti abdomena ili crijeva osnovne dijagnostičke pretrage su gastroskopija i kolonoskopija. Iako pacijentima nisu baš ugodne, zlatni su standard kod dijagnosticiranja svega vezanog uz probavni trakt. Ovo su vrlo tražene i česte pretrage i spadaju u skupinu osnovnih. Pacijenti iz Sisačko-moslavačke županije imaju najviše problema kad je čekanje u pitanju jer na gastroskopiju dolaze na red tek za 139 dana. Takvih problema nemaju Dubrovčani, koji svoju gastroskopiju obave za nevjerojatna četiri dana. Negativni rekord čekanja na kolonoskopiju u Hrvatskoj ruši Klinička bolnica Sveti Duh - više od 10 mjeseci, odnosno 321 dan. Slijedi ih OB Sisak s listom čekanja od 239 dana, no s druge strane svijetli primjer je gospićka bolnica, gdje se kolonoskopija obavi za samo tri tjedna, odnosno 21 dan. No valja istaknuti i realno reći da za liste čekanja nisu odgovorne samo zdravstvene ustanove nego i pacijenti. Neki se, naime, za istu pretragu naruče u više zdravstvenih ustanova odjednom, čime uzimaju mjesto drugim pacijentima kojima također treba ta ista pretraga. Nadalje, analize pokazuju da se čak svaki peti pacijent uopće ne pojavi na pretragama u zakazanom terminu, zbog čega trpe ne samo drugi pacijenti nego i zdravstveni sustav.

NARUČUJU SE U VIŠE BOLNICA

Zbog ovakve neodgovornosti propadaju pretrage koje sustav stoje milijune kuna godišnje. I na kraju, kad se pretrage obave, podaci kažu da čak 20 posto nalaza pacijenti nikad ne podignu. To automatski otvara pitanje koliko je uopće bilo opravdano što su išli na određenu pretragu. Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, kojoj je na čelu mr. Jasna Karačić, specijalistica psihoterapije, prije nekoliko mjeseci su oda- slali javni poziv svim pacijentima pozivajući ih na ljudskost i brigu o drugima, odnosno na pravodobno otkazivanje termina za pretragu ako na nju ne namjeravaju doći. Povod je bila situacija iz šibenske Poliklinike Vita, gdje se, rekli su u udruzi, doista trude pacijentima brzo osigurati pretragu magnetnom rezonancijom na liječničku uputnicu. No nažalost, događa se da se čak pet ljudi u jednom danu ne pojavi u poliklinici na zakazanom terminu, a da ga prethodno nisu otkazali.

ODGOVORNE BOLNICE I PACIJENTI

Problem neotkazivanja termina je, rekli su u udruzi, sve češći, a liste sve duže. Stoga su u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata pozvali građane na brigu i savjest o tomu da svi budu bolji ljudi i pacijenti te da tako imaju učinkovitiju i dostupniju zdravstvenu zaštitu. Istaknuli su i da nisu za rigorozne sankcije jer to nikada dugoročno ne urodi plodom. Da je potreban “dvostruki osigurač”, u slučajevima neotkazivanja, odnosno potvrđivanja pregleda i neodgovornog ponašanja pacijenata, smatra Marijo Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata. On kaže da bi svaki pacijent trebao biti dužan javiti se sustavu, odnosno zdravstvenoj ustanovi u kojoj je naručen za pretragu ili operaciju, najmanje tri dana prije zakazanog termina, a ako to zaboravi, sustav bi ga o obavezi trebao informirati i pravodobno podsjetiti. Na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje stoji link “Liste narudžbi”, kojim se može tražiti slobodan termin za neku od pretraga u našim bolnicama. Pritom se pacijente upozorava da se za potreban pregled prijave samo u jednu zdravstvenu ustanovu. Istim se linkom zakazana pretraga može i otkazati.

“RIGOROZNE SANKCIJE ZA PACIJENTE KOJI NE DOĐU NA ZAKAZANI TERMIN DUGOROČNO NISU

UČINKOVITE“

stav udruge kojoj je na čelu Jasna Karačić “PREGLEDE MORA NETKO I OBAVITI. LIJEČNIKA JE PREMALO, PA MORAMO ANGAŽIRATI ONE KOJI SU VEĆ U MIROVINI“

ravnatelj dubrovačke bolnice o kadru “SVAKI PACIJENT TREBAO BI BITI DUŽAN JAVITI SE USTANOVI TRI DANA PRIJE DOGOVORENOG TERMINA

ZA PRETRAGU“

Marijo Drlje o organizaciji sustava