‘ZDRAVSTVO ME UNIŠTILO’
DRŽAVA JE TJERA DA PLAĆA SKUPE PRETRAGE Zbog listi čekanja Ana Crnoja (43) mora na pretrage ići privatnicima. Bez njih je onkolog u bolnici ne želi primiti na kontrolu
Kod onkologa se, na Klinici za tumore u Zagrebu, na kontrolni pregled naručila u svibnju ove godine. No da bi je liječnik na pregled uopće primio, Ana Crnoja (43) prethodno mora obaviti MR dojke, ultrazvuk i tumorske markere. U Klinici gdje se liječi posljednjih deset godina na ultrazvuk su je naručili tek sredinom studenog ove godine. Nakon što obavi tu pretragu, Ana može dalje tražiti termin za magnetsku rezonanciju. Drugim riječima, na pregled u svibnju ne može bez pretraga koje je zbog kaosa u zdravstvu primorana obaviti u privatnim klinikama. - Zbog zdravstvenog sustava koji uopće ne funkcionira moja je obitelj dovedena na prosjački štap. Želim li redovito kontrolirati svoju bolest, prisiljena sam pretrage plaćati u privatnim institucijama - ogorčena je Ana, majka troje djece iz Prigorja Brdovečkog kraj Zaprešića.
NIJE UVIJEK BILO TAKO
Te 2007., kad je saznala da ima tumor dojke, sustav je, tvrdi Ana, donekle dobro funkcionirao. Bez predugog čekanja obavljala je sve potrebne pretrage te se godinama liječila i kontrolirala kod istog onkologa. A onda je sve krenulo nizbrdo. - Kako su se mijenjali ministri u resornome ministarstvu, tako su se i liste čekanja za pretrage počele produljivati. Najprije za dva, tri mjeseca, da bi se sad, primjerice, na MR dojke čekalo više od šest mjeseci. To je nedopustivo. Ako nemate novca, a mnoge ga oboljele žene u današnje vrijeme nemaju, osuđeni ste na propast - govori Ana koja živi od 1600 kuna naknade za bolovanje i suprugove plaće. Svjesna je da se bez obavljenog MR-a dojke, ultrazvuka i tumorskih markera ne može u svibnju pojaviti na kontroli. Zahvaljujući humanitarnoj udruzi Majčina krila, koja je za nju prikupila 10.000 kuna, uputila se u privatnu kliniku u Svetoj Nedelji kako bi tamo obavila potrebne pretrage. MR će je tako stajato 2500 kuna, a ultrazvuk dodatnih 600 kuna. Odlučila
je, kad već ide u Svetu Nedelju, potražiti i drugo mišljenje onkologa jer su joj nedavno na dojci liječnici na zagrebačkom Institutu otkrili novu kvržicu. - Umalo sam se onesvijestila kad sam otvorivši vrata privatne ordinacije u naslonjaču ugledala onkologicu koja moj slučaj prati već osam godina.
NAJBITNIJA IM JE ZARADA
Kakvo je to drugo mišljenje – pita se Ana koja je iz ordinacije izjurila u suzama. Sin koji ju je pratio na pregled u prvi je tren pomslio da je Ana dobila najgore vijesti i da se bolest proširila, a onda mu je majka rekla što se u ordinaciji u stvari dogodilo. - Odbila sam platiti pregled jer mišljenje te liječnice već znam. Bilo joj je neugodno kad me je vidjela, no nisu inzistirali na plaćanju - tvrdi Ana. Pita se kako liječnici koji rade u javnim zdravstvenim ustanovama istodobno mogu raditi u privatnim klinikama. - Tko im to dopušta? Neka se odluče, ili jedno ili drugo - ogorčeno će Ana. Dodaje kako je veliki problem današnjeg liječenja onkoloških bolesnika i taj što ih svaki put kad dođu na kontrolni pregled primi drugi onkolog. Tako Ana svakom pojedinačno ispočetka mora prepričavati povijest svoje bolesti pa se često događa da nešto propusti. A to se kod onkoloških bolesnika jednostavno ne smije događati. Osim toga, zbog bolesti joj se u organizmu skuplja tekućina, pa su joj liječnici preporučili svakodnevnu limfnu drenažu u trajanju od najmanje mjesec dana. Kako se na taj tretman u Klinici za tumore čeka šest mjeseci, a, tvrdi Ana, nema ni stručnog kadra koji bi to mogao kvalitetno raditi, opet je morala kod privatnika. Svakog dana tamo plaća 250 kuna, koliko tretman limfne drenaže stoji. Dokle će moći, ni sama ne zna.