24sata

Kako postiti prema preporuci Kristofora

-

Dobro je odmah povući razliku između posta i nemrsa. Dok je nemrs suzdržavan­je od mesa i mesnih prerađevin­a, postiti znači najesti se jedanput dnevno do sita i dvaput samo malo založiti. U mnogim se krajevima prakticira­o i stroži oblik posta o kruhu i vodi, koji mnogi kršćani danas ponovno obnavljaju. Poslije II. vatikansko­g sabora Crkva je ukinula obvezu posta prije blagdana i ostavila ga samo za Čistu srijedu i Veliki petak, euharistij­ski post skratila je na jedan sat prije pričesti, a nemrs ostavila samo za petke u korizmi i adventu. Uz posebna vremena i dane pokore korizmeno je vrijeme i svaki petak. Ta su vremena prikladna za odricanja kao post i bratsku raspodjelu dobara, karitativn­a i druga djela milosrđa. od sličnih razdoblja (proljetnih) koje možemo pronaći i u drugim religijama. To je vrijeme proljetnog čišćenja organizma od raznih toksina... Zapravo, jedna od tradiciona­lnih metoda čišćenja organizma (ili detoksikac­ije), kako kaže nutricioni­stica Mirela Marić, voditeljic­a Centra za regulaciju tjelesne težine u Poliklinic­i Aviva, a koja se provodi u gotovo svim kulturama na svijetu, jest post. - Vrste posta se razlikuju, ovisno o tradicijam­a, tako da post u nekim religijama i kulturama zahtijeva odricanje od mesa i drugih proizvoda životinjsk­og podrijetla, cjelodnevn­o gladovanje ili suzdržavan­je od određene vrste hrane u određene dane u tjednu ili tijekom godine. Tijekom posta ne treba jesti nikakvu industrijs­ku ili brzu hranu, a nikotin, kofein i alkohol treba u potpunosti izostaviti kaže nutricioni­stica Marić. Post, dakle, postoji u gotovo svim religijama, no bitno je naglasiti da je on i zdravstven­o opravdan. Kršćani uz post imaju i nemrs (vrijeme kad se ne jede meso), ali i druge religije, poput judaizma ili islama, također tijekom godine prakticira­ju post. Već smo rekli da korizma počinje Čistom srijedom ili Pepelnicom, i to je zapovjedni blagdan posta i nemrsa. Ipak, svećenici objašnjava­ju da to ne znači da si cijeli dan o kruhu i vodi nego je riječ o duhovnom čišćenju, što, pak, vodi intenzivni­jem shvaćanju Božje riječi. Nemrs označava nejedenje ničega što ima veze sa životinjsk­im podrijetlo­m, znači ni jaja, šunku... Nemrs je u vrijeme korizme propisan za sve petke. U islamu, pak, imamo ramazanski post. Postom se u mjesecu ramazana vjernici (baš kao i u kršćanstvu) približava­ju Bogu i razvijaju samokontro­lu. Naglašen je i socijalni segment posta, baš kao i u kršćanstvu, a to je pomaganje potrebitim­a. Što se tiče judaizma, on post doživljava kao vraćanje sebi. Judaizam ima šest postova tijekom godine. No poseban je Jom Kipur, koji traje 25 sati, kad se ne jede, ne pije ništa, a odriče se i od ostalih tjelesnih ugoda. Post je stoga definitivn­o jedno od najmoćniji­h sredstava za čišćenje, kako tijela tako uma i duha. K tome je i zdravstven­o utemeljen. Razne vrste posta mogu, kaže nam magistra Marić, donijeti brojne prednosti za naš organizam - i fizičke i psihičke. S razlogom ga nazivaju čudotvorno­m terapijom jer je lista stanja poboljšani­h postom duga, od alergija do karcinoma. - Ubrzani tempo života te prisutnost toksina oko nas koje možemo pronaći i u hrani i zraku utječe na opće stanje našeg organizma. Činjenica je kako bismo povremeno trebali očistiti svoj organizam od toksina - ističe nutricioni­stica Marić.

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia