NAJBOLJI VODIČ PRIRODNI RECEPTI PROTIV ALERGIJA
LJEKOVITI PRIPRAVCI Simptome alergije mogu ublažiti kopriva, trputac i maslinovo ulje, a vrlo je važno iz prehrane izbaciti šećere
Sljez, trputac, mažuran i maslinovo ulje štite od neugodnih simptoma. PLUS: Veliki peludni kalendar za alergičare
Imunološki sustav alergičnih ljudi bezazleno zrnce peluda doživljava kao strano tijelo, pa se organizam priprema za obranu. Zato se javljaju neugodni simptomi koji mogu blaži ili teži - kašljucanje, kihanje, svrbež i curenje nosa, neprohodan nos uz prisutan nazalni govor, a može se javiti i privremeni gubitak njuha. Oči svrbe, peckaju, “žuljaju” i suze, često se javljaju i podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi. Kod težih oblika alergija mogu se javiti i otečenost grla, kašalj, teško disanje. Uz to, alergičari su često nezadovoljni, letargični, dekoncentrirani te imaju problema sa spavanjem i dnevnim aktivnostima. Alergije nisu u potpunosti izlječive, pa je teško kontrolirati simptome, osobito ako su bolesnici jako senzibilizirani. No u tome mogu pomoći ljekoviti pripravci poput čaja od koprive, kamilice, bazge, sljeza, imele
ili nevena, šipka i hibiskusa. Te biljke obogaćuju organizam vitaminom C i flavonoidima, potiču njegove obrambene snage, oslobađaju ga viška toksina te djeluju protuupalno i protualergijski. Uporni kašalj smanjit će trputac, a sluz iz sljeza obložit će sluznicu dišnih putova i smanjiti iritaciju te olakšati iskašljavanje. A važna je i prehrana. - Iz prehrane treba izbaciti namirnice koje pojačavaju stvaranja sluzi te time pogoršavaju simptome alergije - to su šećeri, proizvodi od bijelog brašna (kruh, peciva, tjestenina), kravlje mlijeko te industrijski prerađena hrana puna aditiva. Organizam treba ojačati voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama (vitamin E ima antihistaminska i antialergijska svojstva), esencijalnim masnim kiselima (riba, hladno prešana biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke), te probiotičkim bakterijama (domaći kefir) - kaže fitoterapeutkinja Žalac.
Peludna zrnca biljaka koje se oprašuju pomoću vjetra spadaju u snažne alergene jer tijekom cvatnje te biljke u atmosferu ispuštaju iznimno velik broj peludnih zrnaca, koja se potom mogu slobodno transportirati na velike udaljenosti, više od nekoliko stotina kilometara, objašnjava dipl. ing. biologije Anita Vucić iz Službe za zdravstvenu ekologiju i zaštitu okoliša Zavoda za javno zdravstvo Zadar. Početak peludne sezone ovisi o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu pojedinog područja, kao i o utjecaju meteoroloških faktora, pa je u 2017. izrazito hladan siječanj nakratko odgodio početak peludne sezone. No s prvim toplijim danima u kojima su dnevne temperature postupno rasle, nastupio je pravi početak peludne sezone.
JOHA, LIJESKA, ČEMPRES...
Na kontinentu peludna sezona počinje cvjetanjem biljaka iz skupine drveća - johe, lijeske i čempresa. Postupno im se pridružuju jasen, grab, topola, platana, brijest, a početkom proljeća kreće cvjetanje breze. U isto vrijeme očekuje se i početak polinacije trava. U ljetnim mjesecima cvatu korovne biljke poput ambrozije, govore dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing., te Ana Večenaj, dipl. ing., iz Laboratorija za aerobiologiju NZJZ “Dr. Andrija Štampar”. U primorskoj atmosferi izrazitu dominaciju imaju peludna zrnca iz porodice čempresa (Cupressaceae), koja su prisutna u zraku gotovo cijelu godinu, a maksimalne vrijednosti dostižu u rano proljeće, od veljače do travnja. Tijekom proljeća dominantna su zrnca iz skupine trava (Poaceae) te peludna zrnca sveprisutne korovne vrste iz porodice kopriva - crkvina (Parietaria judaica L.), čija se peludna zrnca smatraju alergenima, objašnjava biologinja Vucić. Valja znati i da su u Hrvatskoj ljudi najviše alergični na pelud trava (čija polinacija počinje od
travnja i najdulje traje), stabala, pa tek onda korova.
PRATITE PROGNOZU SVAKI DAN
- Na stranicama zavoda (www. stampar.hr) svakodnevno se objavljuju podaci o prisutnosti alergene peludi u zraku u Zagrebu, kao i u 17 drugih gradova u Hrvatskoj. Poznavanje prostorne i vremenske dinamike peludnih zrnaca te vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetrovi) može dati korisne bioprognostičke podatke koji alergičnima na pelud omogućuju bolju zaštitu te organiziranje svakodnevnog života s ciljem izbjegavanja određenih peludnih alergena i prevenciji simptoma - kažu iz zavoda “Dr. Andrija Štampar”.