O paničariš i riješi e, bolova i tlaka

BRIGE I CRNE MISLI SU OTROVNE Neprestano živciranje ima toksičan učinak na zdravlje, baš kao i nezdrava hrana te poroci. Često ga prate jake glavobolje, mučnine i žgaravica, kaže Oz

Fizički simptomi anksioznosti mogu se manifestirati na niz različitih načina, uključujući nesanicu, bolove u želucu, višak ili manjak kilograma i napetost, kaže dr. Mehmet Oz. Brige su upisane u naš DNK, a razmišljanje o njima nekad nam i pomaže, osobito kad nas motivira da se trudimo oko budućnosti. No pretjerano živciranje može imati toksičan učinak na zdravlje ako neprestano očekujemo najgore, napominje Oz. Anksioznost može uzrokovati rast masnih kiselina i hormona stresa do toksičnih razina, a to dalje uzrokuje kronične upale u mozgu i ostatku tijela. Ovo se obično događa kad zatrpamo organizam štetnim tvarima iz nezdrave hrane ili drugih supstanci koje unosimo u tijelo. Može se pojaviti i indirektno, kroz krugove emocionalno–komandne aktivnosti mozga koje nepotrebno aktiviraju tjelesne odgovore na stresne situacije. Toksičnost koju uzrokuje stres može se odraziti čestim bolovima u želucu za koje ne postoji izravan uzrok, a koji mogu biti povezani upravo s anksioznošću. To je tako jer želudac ima poseban živčani sustav koji se ponaša kao ‘drugi mozak’, pojašnjava slavni liječnik. Kad se pretjerano brinemo, milijuni receptora u probavnom sustavu reagiraju na strah ubrzavajući ili usporavajući probavu, što može uzrokovati mučninu, proljev i žgaravicu. Stoga se i pretjerani gubitak kilograma ili ubrzano debljanje mogu pojaviti kao posljedica anksioznosti. Oz savjetuje da u tom slučaju isprobate moć biljaka, poput matičnjaka, paprene metvice ili kamilice, koje su poznate po blagotvornom učinku na probavni sustav. Još jedna posljedica anksioznosti je i nesanica, koja nastupa zbog povećane aktivnosti živčanog sustava u trenucima brige. - Tjeskoba je zaslužna i za većinu misterioznih migrena koje najčešće kreću od bolova u vratu. Kad čovjeka obuzme tjeskoba, vratni mišići postaju vrlo napeti, a bol se proširuje na cijelu glavu. Kad shvatimo da je anksioznost neurološki proces, a ne samo osjećaj, možemo poduzeti korake za umanjivanje njezinih simptoma - objašnjava Oz. Amigdala, žlijezda u mozgu koja predstavlja centar za strahove i anksioznost, šalje poruke upozorenja racionalnom dijelu mozga. Racionalni dio tada “odlučuje” je li ta briga stvarna opasnost ili je može zanemariti. Kad je racionalni korteks preplavljen upozorenjima koje šalje amigdala, ne može ih sve procesuirati. Tad upadate u žačarani krug anksioznosti zbog koje raste i krvni tlak. - Zato treba djelovati na amigdalu kako bismo usporili njezin rad. Ovdje pomaže aromaterapija, jer miris bergamonta, lavande, eukaliptusa, jojobe ili gorke naranče stimulira amigdalu stvarajući trenutačan osjećaj smirenosti - pojašnjava. No kako biste izašli iz začaranog kruga u koji vas je zarobila tjeskoba, prvo morate odrediti koji ste tip anksiozne osobe, a tek onda možete odlučiti kako ćete djelovati. Tri su tipa ‘paničara’, kaže liječnik - čitači misli sve shvaćajuu preosobno, katastrofičari su uvjereni u najgori scenarij, dok oni koji igraju na sve ili ništa vide samo negativne aspekte situacije.