ODLAZAK ĆAĆE ROCK’N’ROLLA

VJEČITI BUNTOVNIK Chuck Berry (90) umro je u subotu u svom domu u Missouriju. Bez njega ne bi bilo Beatlesa, Stonesa, Metikoša...

Rock’n’Roll = ritam + stav. U ovu jednostavnu jednadžbu Chuck Berry je sažeo najvažniju kulturnu revoluciju druge polovice 20. stoljeća. Rani rock’n’roll već je bio u điru kad se on pojavio, ali tek je Berry zauzeo buntovni stav s kojim je rock glazba preskočila sve zapreke, od rasnih barijera do strogo nadziranih državnih granica. Preko Chucka svijet je došao do Beatlesa, Stonesa i Kinksa, a mi do Karla Metikoša, Bijelog dugmeta i Partibrejkersa. Charles Edward Anderson Berry rodio se 18. 10. 1926. u St Louisu. Nakon burne mladosti, u kojoj je zbog oružane pljačke završio iza rešetaka, u proljeće 1955. s preporukom Muddyja Watersa došao je na audiciju u Chess Records i zasvirao rockabilly “Ida May”, koji će pretvoriti u ultimativni američki hit “Maybelenne”. Bivši robijaš prodao je milijun ploča i nastavio nizati planetarne uspjehe s vječnim rock’n’roll himnama “Roll Over Bethoven”, “Too Much Monkey Business”, “School Days”, “Rock’n’Roll Music”, “Sweet Little Sixteen”, “Johnny B. Goode” i “Carol”. Na vrhuncu karijere opet je završio u zatvoru. Kad je izašao, zatekao je potpuno drugačiju situaciju na rock’n’roll sceni. Elvis je prešao u Hollywood, Buddy Holly i Eddie Cochran bili su mrtvi, a drugi su se povlačili pred “Britanskom invazijom” koja je njemu zvučala itekako poznato. Novi britanski sastavi svirali su njegove stare hitove. Beatlesi su preuzeli “Roll Over Beethoven” i “Rock’n’Roll Music”, Stonesi “Come On” i “Carol”, a Kinksi i Yardbirdsi “Too Much Monkey Business”. Sve što se kasnije pojavilo u rock’n’rollu opet je proizašlo iz njegova ritma i stava. (I. Čulić)