Nasuprot ideji dogovora s bankama, stoji Zakon o prinudnoj upravi. Kad bi bio usvojen, glavne poluge za upravljanje koncernom bi držala ministrica gospodarstva Martina Dalić.

VELIKI DOBAVLJAČI VIŠE VJERUJU STRUČNJACIMA IZ BANAKA NEGO VLADINOJ UPRAVI

Upravo ona je na početku slala poruke da je glavna odgovornost za rješavanje problema na upravi, bankama i dobavljačima. A onda je iznenada sazvala konferenciju za novinare i predstavila zakon koji bi spriječio bankrot onih koji su dužni više od milijardu eura i imaju više od 8000 zaposlenih. Zašto se preokret dogodio? Detaljnu analizu borbe za utjecaj u Vladi, ali i geopolitičkih silnica koje su utjecale da Vlada promijeni mišljenje donosi tjednik Express koji je od

sutra na kioscima. Ministrica Dalić prve nacrte zakona odradila je u uskom krugu suradnika, a čak i u HDZ-u nisu svi bili upoznati do sjednice kabineta na kojoj je predstavljen prvi draft. Zakonu je inspiracija propis kojim se prije 16 godina spašavao talijanski mljekarski div Parmalat. Ali ima bitne razlike. U Italiji su oni kojima tvrtka duguje određivali tko će biti izvanredni upravitelj. Kod nas bi to radila ministrica gospodarstva, a sud bi, kao i u Italiji, samo potvrđivao izbor. Ključna je to razlika zbog koje su se, prema našim saznanjima, “digli na noge” i u Agrokoru, i u bankama, i kod velikih dobavljača. Država bi preuzela upravljanje tvrtkom, odnosno čovjek kojeg ona odredi. Pogotovo je crveni alarm upalila informacija da bi taj izvanredni povjerenik mogao biti Ivica Mudrinić. Dio ljudi u Agrokoru to smatra - Imamo odgovornost naći zakonsko rješenje za sistemske tvrtke kad su u takvim problemima. Želimo da uprava i kreditori nađu rješenje, ali želimo imati plan i okvir ako se ne uspiju dogovoriti - rekao je dodavši da će učiniti sve da zakon bude u skladu s Ustavom. - Nema tu ništa sporno. Ako želite da Vlada ne radi ništa i otiđe na godišnji odmor, možemo sve

- Više vjerujem ljudima iz banaka nego nekome koga bi postavila Vlada - kaže nam. Vlasnik Orbica Branko Roglić, koji je jedan od manjih dobavljača, potvrdio nam je pak da su još u prosincu prestali dostavljati robu Agrokoru kako dug ne bi rastao. Na pitanje jesu li pokrenuli prisilnu naplatu, odgovorio je da ne zna. Protiv državne intervencije u Agrokoru su i mostovci - Država bi trebala naučiti upravljati svojom imovinom, pa onda nametati drugima pravila - rekao je Tomislav Panenić, koji je naglasio kako smatra da je moguća kaznena prijava protiv odgovornih u slučaju da su lažirani podaci Agrokora. Iako bi zbog sukoba na relaciji Most-HDZ taj zakon mogao biti poljuljan, saznajemo da i u HDZ-u ne teče sve glatko. - Bojim seda postoje rizici koje ne vidimo ili ne želimo vidjeti. Država je i dalje trebala učiniti sve da vjerovnici i uprava Agrokora postignu dogovor, ali nikako, nikako se ne čini mudrim potezom stati između njih. To je i pravno upitno - kaže nam jedan istaknuti član HDZ-a. Zbog toga jer bi se novi zakon odnosio samo na jednu tvrtku i zaobišao svu postojeću regulativu, brojni stručnjaci za ustavno pravo, ali i suci trgovačkog suda, upozorili su da bi zakon mogao stvoriti probleme i na kraju pasti. Premijer Plenković je čvrsto stao iza Martine Dalić. Najavio je da bi zakon već sutra trebao biti usvojen na Vladi. On je istaknuo da ne žele preuzeti upravljanje tvrtkom, ali žele imati spreman okvir za reakciju. Pred Agrokorom i Todorićem su tri scenarija. Prvi je dogovor s bankama uz gubitak dijela utjecaja. Čak i u slučaju tog scenarija Ivica Todorić neće moći izbjeći bolne rezove i otpuštanja koja će najviše pogoditi Konzum. Drugi scenarij je potpuni gubitak kontrole ako se aktivira zakon. Treći je stečaj Agrokora, a to zasad nikome od uključenih nije cilj. A nakon jučerašnjeg dramatičnog dana, kako doznaje RTL, kasno navečer u zgradi Kraša održavao se hitan sastanak ključnih dobavljača Agrokora s ruskim bankarima.