Već kod otkrića šećerne bolesti malo više od 10 posto ljudi ima neki oblik neuropatije, a da će je zadobiti tijekom života, vjerojatnost iznosi više od 50 posto.

- Visoke vrijednosti glukoze u krvi uzrokuju oštećenja bjelančevina živaca i začepljenje žila koje hrane živce. Promjene mogu biti smještene u bilo kojem dijelu živčanog sustava, pa se i smetnje iskazuju na različite načine. Oštećenja živaca se javljaju simetrično na okrajinama nogu i ruku. Neugodne senzacije poput hladnoće, utrnuća, trnaca, osjećaja pečenja u nogama i stopalima, bola pri dodiru s pokrivačem i suhoće kože su najčešće tegobe - objašnjava prof. dr. sc. Velimir Božikov, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u KB-u Dubrava u Zagrebu. Tegobe se javljaju spontano, a često ih izaziva i najblaži dodir. Mogu remetiti san, dovesti do tjeskobe i depresije, umanjuju radni elan i oslabljuju kvalitetu života. Uz to, mogu se javiti problemi erekcije, probavne smetnje, dvoslike ako su oštećeni moždani živci, smetnje u znojenju, srčanožilne komplikacije, slabljenje ili nemogućnost prepoznavanja hipoglikemije. Kronično oštećenje živca n. medianusa u zapešću zbog pritiska ili ponavljanih malih ozljeda, dovode do razvoja sindroma karpalnoga kanala, a nastaje u 156 posto ljudi oboljelih od šećerne bolesti. Ako postoji teži oblik dijabetičke polineuropatije, javljaju se promjene na koži stopala (suha, raspucala koža), smanjenje mišićne mase malih mišića stopala, deformiteti i poremećaj statike stopala s neravnomjernom raspodjelom opterećenja te vrijedi na