BZZZZZ Pčele s medom vadio i iz kućnog dimnjaka

ŠAPTAČ PČELAMA Marko Stanić (59) iz Dragalića 35 godina se bavi pčelarstvom. Upozorava kako je pčelarstvo kod nas palo na najniže grane. Uvozi se med sumnjive kvalitete, a naš izvozi u Njemačku

Ne poduzme li se nešto, uskoro ćemo ostati bez pravog domaćeg meda, a i pčela, dramatičan je apel Marka Stanića (59), pčelara iz Dragalića kraj Nove Gradiške. Pčelarstvo je kod nas palo na najniže grane. Na domaćem tržištu sve je više meda sumnjive kvalitete. Ono malo meda što se proizvede izvozi se u Njemačku, a na policama trgovina nudi se med iz uvoza sporne kvalitete. – Osim kvalitete meda, pčelari su suočeni s problemom osiguranja kvalitetnih satnih osnova. Proizvođači ih prave od svačega, a najmanje od voska, pa se događa da pčele ne žele prihvatiti takve satne osnove i na njima izraditi saće u kojemu bi skladištile med – otkrio nam je Stanić. Dodaje kako su pčele jedini insekt o kojem ovisi ljudski rod i nestane li njih, nestat će i čovječanstvo. Ovih tjedana u tijeku je njihovo rojenje, što im je prirodni nagon da produže vrstu. Pčelari to ne vole, jer teško je kontrolirati pčele u rojenju, i potrebno je stalno biti u pčelinjaku kako bi se uhvatio roj. Nerijetko pčele završavaju na raznim neobičnim mjestima. – U 35 godina pčelarskog staža uhvatio sam na stotine rojeva, jednog na visini od 10 metara, a najneobičniji je bio u dimnjaku obiteljske kuće u koji se uselio, izradio saće i napunio ga medom – opisuje Marko dok je gledao roj koji je skinuo sa stabla višnje. – U ovom roju ima više mladih matica, ali će prirodnom selekcijom ostati najbolja. Pčele su najorganiziranija bića, kod njih se zna što tko radi, a svime upravlja matica, koju zovu i kraljica – rekao je Stanić, poručujući da bavljenje pčelarstvom nije lagan posao, traži puno učenja, volje, znanja i financijskog ulaganja s neizvjesnim ishodom.