ZLOVENCI Urotili su se s arbitrima da prevare Hrvatsku 2015.
Hrvatski državni vrh složan je da za Hrvatsku arbitraža ne postoji. Hrvati sutra neće sjediti u Palači mira u Den Haagu jer smatraju da je arbitražni sporazum nepobitno kompromitiran. Naime, početkom 2015. slovenski ministar Karl Erjavec započeo je s medijskim istupima u javnosti. Govorio je tad na sav glas kako posjeduje neformalne informacije o arbitražnom sporu za Piranski zaljev. Isticao je i kako će za Sloveniju sve na kraju biti kako treba. Hrvatska se tad pitala ima li Slovenija neke posebne izvore komunikacije s obzirom na ministrove tvrdnje. U lipnju iste godine Vesna Pusić je kao tadašnja prva potpredsjednica Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova pisala Arbitražnom sudu zahtijevajući objašnjenje. Slovenija je, s druge strane, odmah odbacila sve optužbe i zanijekala ih pred sudom. O spornoj situaciji Pusić je tad obavijestila i Europsku komisiju. U srpnju 2015. Večernji list je objavio transkripte i tonske zapise dijelova razgovora između Jerneja Sekolca, slovenskog člana Arbitražnog suda u Haagu, i Simone Drenik, članice slovenskog ministarstva vanjskih poslova. Međusobno su se dogovarali o iznošenju argumenata Slovenije na sudu, kao i o lobiranju za Sloveniju kod drugih sudaca u arbitraži. Razrađivali su strategiju o tome kako utjecati na članove Arbitražnog suda te kako manipulirati dokumentacijom. Dan nakon izbijanja afere i Sekolec i Drenik podnijeli su ostavku. Skandal je odjeknuo u hrvatskoj javnosti. Hrvati su smatrali da je takvo ponašanje Slovenije dovelo u pitanje legitimnost, zakonitost i vjerodostojnost cijelog arbitražnog postupka. Krajem svibnja tadašnji hrvatski premijer Zoran Milanović pisao je slovenskom premijeru Miri Ceraru i rekao kako su vjerodostojnost i integritet toliko narušeni u arbitražnom postupku da se sam proces više ne može nastaviti u toj ili sličnoj formi. Ubrzo su Vlada RH i Sabor donijeli Sporazum o prekidu arbitražnog postupka, kojim je Hrvatska konačno prekinula sve veze s kontaminiranim arbitražnim postupkom. Hrvati su tvrdili kako se imenovanjem novih arbitara ništa bitno ne može promijeniti. Izvori bliski Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u Hrvatskoj tvrde i kako švicarski i norveški arbitri u sadašnjem postupku nikad prije nisu sudjelovali u postupku arbitraže. Smatraju i da su Hrvati arbitražni sporazum ionako potpisali i pregovarali pod velikim pritiskom. Hrvatska je do izlaska iz arbitražnog postupka 2015. na troškove suda potrošila 850.000 eura, a za troškove zastupanja 3,05 milijuna eura.