LISTE ČEKANJA DUŽE SU ZA ČAK 200.000
Prema podacima HZZO-a, broj naručenih pacijenata raste. U 2015. godini bilo ih je 590.000, a trenutačno ima oko 760.000 otvorenih narudžbi. Drugim riječima, liste čekanja u Hrvatskoj duže su za čak 200.000 pacijenata. Najviše strpljenja treba onima koji čekaju operaciju ligamenata, zgloba, koljena, i to u prosjeku 457 dana. Na color doppler vena čeka se 380, a tek nešto manje na artroskopiju ramena i hospitalizaciju na nuklearnoj medicini. Fizikalna odobrena u kući čeka se 11 mjeseci, CT ruke 14 mjeseci, kontrolni pregled za fizijatra čeka se sedam i pol mjeseci. Uz nedostatak uređaja, u nekim bolnicama nedostaje i liječnika, podaci su to Udruge hrvatskih pacijenata. Kako bi skratio čekanje na postupke na koje se dugo čeka na listama čekanja, HZZO je tako potpisao ugovore s privatnim zdravstvenim ustanovama. Radi se o pregledu magnetskom rezonancijom, postupku kompjuterizirane tomografije, elektroencefalografije, elektromioneurografije, ultrazvuku lokomotornog sustava i ultrazvuku dječjih kukova. HZZO je obavljanje spomenutih postupaka ugovorio, između ostalih, i s Poliklinikom Medikol u Čakovcu, koja je pokazala kako se ne radi o najsretnijem rješenju, odnosno kako je problem listi čekanja u Hrvatskoj puno složeniji te kako će odgovorni trebati uložiti velik napor da se taj problem riješi. U Ministarstvu zdravstva tako pokušavaju napraviti listu prioriteta da oni najugroženiji pregled dobiju za najdulje tri tjedna. Podsjetimo, za pacijente za koje se sumnja da imaju ozbiljne dijagnoze osigurat će se 10 posto mjesta na postojećim listama čekanja, što će omogućiti da im cjelokupna dijagnostika i početak terapije budu unutar mjesec dana, najavio je krajem lipnja ministar Kujundžić. S pilot-projektom kreću Dječja bolnica u Klaićevoj, KBC Zagreb, KBC Sestara milosrdnica i KB Dubrava, a njime će biti obuhvaćeni i svi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti unutar zagrebačkog prstena. Kujundžić je istaknuo da se prioritetne liste uvode zbog dijagnoze ozbiljne bolesti koja nije hitna, poput sumnje u tumore ili mogućnost infarkta. Nakon tri probna mjeseca u Zagrebu, prioritetne liste čekanja trebale bi biti uvedene na cijelom području Hrvatske. Najavio je i funkcionalno povezivanje bolnica, koje bi trebalo dovesti do racionalizacije sustava javnog zdravstva. Dodao je da nijedna bolnica neće biti ukinuta, sve će ostati pravni subjekti s četiri osnovna odjela – internom, kirurgijom, ginekologijom i pedijatrijom. No neki odjeli će se dogovorno raspoređivati između dvije povezane bolnice.