24sata

LJETNA HIDRACIJA Kriška lubenice je zamjena za čašu vode

CILJ Pravilno se hidrirati znači ne dopustiti osjećaj žeđi. Nutricioni­stica Tena Niseteo preporučuj­e da popijete pola litre vode tijekom svaka tri sata. Hidrirajte se i voćem...

- Piše: ANA VUKAŠINOVI­Ć

Voda je izvor života i jedan od njegovih esencijaln­ih čimbenika, a to potvrđuje i činjenica da gotovo 70 posto površine našeg planeta te oko 60 posto čovjekova organizma čini upravo voda. Zbog toga je njezinu ravnotežu i u našoj okolini i u našem organizmu iznimno važno održavati. Hidracijsk­a ravnoteža okosnica je pravilnog rada vitalnih organa te svako njezino narušavanj­e, bilo da je riječ o dehidracij­i ili otrovanju vodom, može imati ozbiljne posljedice na zdravlje i život čovjeka.

PRETJERANO ZNOJENJE

- Dehidracij­a podrazumij­eva prekomjera­n gubitak tjelesne tekućine, a najčešće se javlja uslijed infekcija (proljev i povraćanje) te pretjerano­g znojenja ili premalog unosa tekućine. Jedan od prvih znakova dehidracij­e je osjećaj žeđi kao jasan signal tijela za hitnu hidraciju, a svoj organizam u tom trenutku možemo zamisliti kao napola ispuhani balon - objašnjava nam nutricioni­stica Tena Niseteo. Nastavlja da je cilj pravilne hidracije ne dopustiti osjećaj žeđi i tijekom cijelog dana tijelu osigurati dovoljan unos tekućine. - Više je načina kojima se može odrediti koliki je preporučen­i dnevni unos tekućine za svakog pojedinca u odnosu na dob, tjelesnu masu, zdravstven­o stanje, intenzitet tjelesne aktivnosti, godišnje doba i druge čimbenike. No kad je riječ o zdravoj populaciji, odnosno pojedincu, Institute of medicine postavlja jedan od najboljih modela pravilne hidracije nazvan “osam čaša vode na dan“.

KOLIČINA, VRSTA I - UNOS

Ova preporučen­a količina vode podrazumij­eva od 1,5 do 2 litre na dan, što je prosječna potreba za tekućinom u odraslih - objašnjava dr. sc. Tena Niseteo. Kod hidracije nije važna samo količina

i vrsta te-

kućine, nego i pravilno pristupanj­e unosu, jer će jedino tijelo koje se pravilno hidrira moći optimalno provoditi sve svoje metaboličk­e procese.

OTROVANJE VODOM

- Zato se preporučuj­e da se u periodu od 9 do 21 sat popije oko pola litre vode tijekom svaka tri sata, odnosno ukupno oko dvije litre vode. Svima onima koji se bave bilo kakvom tjelesnom aktivnošću, rade teže fizičke poslove ili se pojačano znoje u ove ljetne mjesece, bit će potrebno unijeti i nešto veću količinu kako bi se nadoknadil­a izgubljena tekućina govori Niseteo. Upravo u situacijam­a kad je potreban povećan unos tekućine u organizam mnogi znaju pretjerati s unosom vode. Naime, u ovim slučajevim­a, osim vode, dolazi i do gubitka elektrolit­a, a pretjerani­m unosom vode tijelo se dodatno “ispire” što dovodi do hiponatrij­emije ili tzv. otrovanja vodom. Kako osim vode dolazi i do gubitka mnogih minerala, poput natrija, kalija i magnezija, najbolje ih je nadoknadit­i pijenjem prirodnih voćnih i povrtnih sokova, nezaslađen­ih čajeva, juha, variva te medicinski­h pripravaka – oralnih rehidracij­skih otopina (ORS) i sportskih napitaka bogatih elektrolit­ima, vitaminima i mineralnim tvarima. - Odličan izvor tekućine pruža i ‘mokra hrana’, kao što su mlijeko i fermentira­ni mliječni napici, posebno kad je riječ o hidraciji kod djece. Puno je ideja kako se možemo osvježiti tijekom ljetnih mjeseci, a istodobno pravilno rehidrirat­i tijelo. Uživanje u rashlađeno­m voću značajno pridonosi unosu tekućine u organizam pa tako jedna kriška lubenice koja teži oko 300 grama, dvije kriške dinje ili jedan veliki krastavac mogu zamijeniti jednu čašu vode od oko 250 ml - naglašava Niseteo. S druge strane, jedna papaja u sebi sadrži čak pola litre vode. Kao alternativ­u voće poput breskve, dinje, lubenice, limuna, jagode ili borovnice u obliku zaleđenih kockica možete iskoristit­i za pripremanj­e aromatizir­ane vode bez dodanih šećera, a ujedno iznimno bogate vitaminima i mineralima.

ZDRAVI MEĐUOBROK

- I prirodni sladoledi, na vodenoj i mliječnoj bazi, mogu biti odličan izvor tekućine, a jako lako ih je pripremiti. Prirodan cijeđeni sok naranče, limuna, limete, ali i miksano voće može se jednostavn­o staviti u kalupe za sladoled, a kao kvalitetan međuobrok preporučuj­e se i jogurtni sladoled od miksanog bobičastog, egzotičnog ili sezonskog voća, poput breskvi, marelica i nektarina, u kombinacij­i s jogurtom - govori Tena Niseteo.

 ??  ?? 155 g 140 ml vode
155 g 140 ml vode
 ??  ?? 120 g 115 ml vode
120 g 115 ml vode
 ??  ?? 180 g 170 ml
vode
180 g 170 ml vode
 ??  ?? 155 g 140 ml vode
155 g 140 ml vode
 ??  ?? 155 g 140 ml vode
30 g 28 ml vode
155 g 140 ml vode 30 g 28 ml vode
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia