TOP-LISTA 25 RECEPATA PROTIV DIJABETESA Donosimo jelovnike s najzdravijim sastojcima za zajutrak, međuobrok, ručak i večeru
POBOLJŠANJE LIJEČENJA Oboljeli u RH imaju mogućnost dobivanja lijeka koji čuva kardiovaskularno zdravlje
U Hrvatskoj je 2014. bilo 254.296 oboljelih od dijabetesa, no procjenjuje se da je broj oboljelih s dijabetesom tipa 2 veći od 417.000. Oko 90 posto oboljelih ima dijabetes tipa 2, koji se donedavno nazivao staračkim jer se uglavnom javljao poslije 50. godine. Sjedilački način života, nekvalitetna i nepravilna prehrana i stres doveli su do toga da se tipa 2 sve češće javlja u mlađoj dobi i kod djece.
PUT DO DIJAGNOZE
Kako dijabetes tipa 2 u početku često nema izraženih simptoma, godinama može tinjati i često se otkrije tek kad se čovjek javi liječniku zbog komplikacija povišenog šećera. Procjenjuje se da i 70 slučajeva dijabetesa tipa 2 može biti spriječeno ili odgođeno redovitim kontrolama šećera u krvi i zdravim stilom života. Zato se zdravim ljudima preporučuje da barem jedanput na godinu provjere vrijednosti šećera u krvi. U slučaju potrebe liječnik će vas uputiti da ponovite mjerenje, da izmjerite vrijednost tzv. glikiranog hemoglobina (HbA1c), biokemijskog pokazatelja koji govori kolike su bile vrijednosti glukoze u plazmi u posljednja tri mjeseca. HbA1c mjeri se u 24-satnom urinu. - Kriteriji za postavljanje dijagnoze predijabetesa su vrijednosti glukoze u plazmi natašte 5,6 – 6,9 mmol/l, zatim vrijednosti šećera u krvi od 7,8 do 11,1 mmol/l dva sata nakon pijenja slatkog napitka koji sadrži 75 g glukoze (tzv. test dodatnog opterećenja glukozom), te vrijednost HbA1c 5,7 - 6,4% - kaže doc. dr. sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora i pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB-a Dubrava. Kriteriji za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti su: vrijednosti glukoze u plazmi natašte iznad 7 mmol/l u dva mjerenja, vrijednost glukoze u plazmi iznad 11,1 mmol/l u ljudi koji imaju simptome hiperglikemije (učestalo žeđanje, mokrenje ili mršavljenje), ili osobe koje imaju vrijednost HbA1c višu od 6,5 posto, pojašnjava. Kod ljudi kojima je dijabetes dijagnosticiran, ciljne vrijednosti glukoze u plazmi
određuju se individualno, ovisno o dobi i trajanju bolesti, sklonosti hipoglikemijama, kao i razvijenim komplikacijama šećerne bolesti te ostalim bolestima.
‘IDEALNE’ VRIJEDNOSTI
- Načelno, poželjne vrijednosti šećera u krvi kod oboljelih prije obroka su od 4-7 mmol/l, a nakon obroka bi bilo idealno da budu ispod 7 mmol/l, ali najčešće smatramo prihvatljivim da budu niže od 8 mmol/l, a u starijih ljudi i do 10 mmol/l - pojašnjava docent Rahelić. Ako šećerna bolest dulje traje, kod ljudi s većim rizikom od hipoglikemije, ili ljudi koji ne mogu prepoznati hipoglikemiju, trebamo biti posebno oprezni pri određivanju ciljnih vrijednosti glukoze u plazmi, upozorava dijabetolog. - Kardiovaskularne bolesti spadaju u najčešće kronične komplikacije dijabetesa. Tri četvrtine ljudi sa šećernom bolešću umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Osobe s dijabetesom nekoliko puta su sklonije razvoju krvožilnih bolesti i razvijaju ih brže nego ljudi koji ne boluju od ove bolesti. Međutim, krvne žile ne oštećuju samo povišene vrijednosti šećera u krvi nego i mnogi drugi čimbenici, kao povišeni arterijski tlak i povišene masnoće u krvi - kaže docent Rahelić i dodaje kako šećerna bolest povećava i rizik od moždanog udara te rizik za razvoj dijabetičkog stopala i amputaciju noge. - Uz to, bolest se često otkrije kad je već napredovala i razvile su se komplikacije. Nerijetko čovjek bude hospitaliziran zbog infarkta ili moždanog udara i tad se postavi dijagnoza šećerne bolesti koja je tinjala od ranije - dodaje. Zato je važno da danas postoje lijekovi koji smanjuju rizik od smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima.
STUDIJE O LIJEKOVIMA
- Prije dvije godine objavljeni su rezultati EMPA-REG studije koja je pokazala da primjena 1 tablete lijeka empagliflozin dnevno može smanjiti rizik od smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnom bolešću za 38 posto, a ukupne smrtnosti za 32 posto u odnosu na skupinu
liječenu placebom.