IGRA SKRIVAČA S GRAĐANIMA

Struja je prvi put poskupjela prije pet godina, i to 23 posto. Tadašnji potpredsjednik vlade Radimir Čačić poručio je građanima da manje telefoniraju pa će moći platiti račune. Novac od poskupljenja trebao je biti iskorišten za velika ulaganja koja će u konačnici donijeti zemlji energetsku neovisnost i niže cijene. Naravno, malo toga se promijenilo, a milijarde kuna dobiti koje je HEP ostvarivao od tog poskupljenja na kraju su iskorištene i za krpanje rupa u državnom proračunu. Drugo poskupljenje je došlo sredinom 2013. godine, i to upravo zbog naknade za obnovljive izvore. Naknada je porasla čak sedam puta, s 0,50 na 3,50 lipa po svakom potrošenom kilovatsatu. Godišnji računi su tad porasli oko 150 kuna. Tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak tvrdio je da će sve to poskupljenje pokriti HEP i drugi distributeri, ali to se, naravno, nije dogodilo. Ali pod velikim pritiskom javnosti, ulaskom konkurencije na tržište, Vrdoljak i HEP odlučuju da ipak trebaju sniziti cijenu struje unatoč povećanju naknade. Računi su pali sedam posto, a HEP to praktički i nije osjetio, što je samo pokazalo da prostora ima. Vlada ignorira obvezu da podigne naknadu za obnovljive izvore 2015. i 2016. godine zbog izbora iako je jasno da do njih mora doći. Tad se otkriva da su proizvođačima “zelene energije” odobrene prevelike kvote, često i pod sumnjivim okolnostima. Vlada je zatim od siječnja snizila PDV na električnu energiju i pohvalila se kako je time pomogla najugroženijim građanima. Tvrdili su da su prosječne račune snizili deset posto, ali sad su s novim poskupljenjem tu pomoć gotovo u potpunosti poništili.