Uz dijetu i kretanje masnoće se reguliraju za tri mjeseca

PRVI KORAK Mediteranska prehrana najbolji je odgovor na povišeni kolesterol pa u jelovnik u ubacite više voća, povrća i cjelovitih žitarica ISTRAŽIVANJA POKAZUJU DA SE REDOVITIM VJEŽBANJEM I ZDRAVOM MEDITERA

Kolesterol je vrlo važan za normalan rad organizma, primjerice kod stvaranja hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Zbog toga sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost stvarati kolesterol, a ako ga ne mogu proizvesti dovoljno, u tome pomaže i jetra. Tako se u našem organizmu proizvodi tri do pet puta više kolesterola nego što ga unesemo hranom. Taj „zdravi“kolesterol, koji omogućava normalno funkcioniranje organizma, naziva se dobrim, odnosno HDL-kolesterolom. No, ako ga kroz prehranu unosimo previše, višak kolesterola može završiti kao plak na krvnim žilama, kada postaje štetan. Taj kolesterol ima oznaku LDL i predstavlja jedan od glavnih rizika koronarnih i cerebrovaskularnih bolesti, upozorava dr. Dražen Šebetić, specijalist interne medicine i kardiologije iz Poliklinike Šebetić. - Smatra se da razina ukupnog kolesterola treba biti niža od 5 mmol/L, razina HDL kolesterola viša od 1 mmol/L za muškarce i 1,2 mmol/L za žene, dok razina LDL kolesterola treba biti niža od 3 mmol/L, iako se te vrijednosti promatraju i u odnosu prema drugim bolestima, kaže naš sugovornik. Povećana razina lošeg kolesterola u krvi, koja se naziva hiperlipidemija, liječi se, prije svega, dijetom i promjenom životnih navika, dodaje. - To podrazumijeva da osoba prvo treba prijeći na zdraviju prehranu i uvesti vježbanje kao redovitu praksu. Svakako treba skinuti višak kilograma, prestati pušiti i smanjiti unos alkohola. Smatra se da je mediteranski tip prehrane, koji se danas ističe kao najzdraviji model prehrane u svijetu, najbolji odgovor i na povišeni kolesterol. Ukratko prehrana se treba zasnivati na što više voća i povrća te cjelovitih žitarica: kruhu i pecivima od integralnog brašna, smeđoj riži te posebno zobi, ječmu i heljdi, koji vežu masnoće i pridonose njihovu izbacivanju iz tijela. Također, treba ograničiti crveno i masno meso (to se odnosi i na tamno pileće i pureće meso), zatim punomasno mlijeko i mliječne proizvode, jaja, biljna ulja i maslace. Postoje istraživanja koja ukazuju na to da se takvom dijetom, uz redovito kretanje, razina kolesterola može smanjiti i do 25 posto. Tek ako takve promjene kroz dva do tri mjeseca ne daju očekivane rezultate, liječnik će preporučiti terapiju lijekovima, kaže dr. Šebetić. interne medicine, endokrinolog i dijabetolog u Klinici za unutarnje bolesti u KBC-u Zagreb. Istraživanja pokazuju da bolesnici s obiteljskom hiperkolesterolemijom imaju i do 20 puta viši rizik za razvitak bolesti srca i krvnih žila nego zdravi ljudi iz opće populacije, a simptomi su srčani problemi u ranoj životnoj dobi, ili rani srčani, odnosno moždani udar, dodaje. započne sa svakodnevnim kretanjem, dovoljna su ta dva do tri mjeseca da se razina kolesterola normalizira. Ako to ne uspije, u liječenje se uključuju i lijekovi: statini, fibrati, rezini ili niacin. Dakle, lijekovi se koriste isključivo kad specijalist procijeni da drugačije nije moguće smanjiti razinu kolesterola, ističe naš sugovornik.