‘Zbog tehnologije mi više ne znamo kako čitati poeziju’

ISTAKNUTI GOSTI Publici se, među ostalim, predstavila i Dubravka Ugrešić, koja se osvrnula na položaj književnosti u digitalom dobu

Kad bih znala kako nastaje priča, ne bih je ni pričala. Najbolja stvar koja nastaje kad se piše priča je ta da ona može krenuti u bilo kojem smjeru, izjavila je književnica Dubravka Ugrešić na Festivalu svjetske književnosti. Bogati program drugog dana festivala u Zagrebu započeo je predavanjem o krizi u nakladništvu. Nicolas Georges, direktor zadužen za knjigu i čitanje, i Rémi Gimazane, voditelj odjela za ekonomiju knjige iz francuskog Centra za knjigu objašnjavali su francuski model koji je pomogao većoj popularizaciji književnosti u Francuskoj. Potom je Richard Schuberth, jedan od poznatijih austrijskih autora, uspoređivao svoje radove s Oljom Savičević Ivančević. Talijanski autori Rita Monaldi i Francesco Sorti hrvatskoj su publici predstavili svoj intrigantan povijesni roman o talijanskom piscu Curziju Malaparteu. Makedonski pisac Goce Smilevski pričao je o svom novom romanu “Heloiza ili povratak”. Vrhunac večeri ipak je bio razgovor Seida Serdarevića, direktora festivala, s Dubravkom Ugrešić, koja se osvrnula na loš utjecaj tehnologije na književnost. - Ne znamo više čitati sliku, ne znamo čitati poeziju. Čak ni ja više ne znam čitati poeziju rekla je Ugrešić dodavši kako je utjecaj književnosti oslabio, a tako je oslabila i pažnja koju su ljudi nekad imali. - Suvremeni čitatelji ne mogu pročitati ni kratak tekst. Boli ih glava, zijevaju - dodala je te rekla kako je to sigurno utjecalo na razvoj književnosti. - Knjiga u digitalnom dobu ne može biti ista kao u Guttenbergovom vremenu - zaključila je.