Manjak sn povećava r

Istraživanja prim. dr. sc. Danila Hodobe i suradnika sa Zavoda za psihijatrijska istraživanja Psihijatrijske bolnice Vrapče iz Zagreba pokazalo je da oko 11 posto hrvatskih građana ima problema s nesanicom. To podrazumijeva poteškoće oko usnivanja ili održavanja spavanja, kao i prerano buđenje ili spavanje koje je kronično neosvježujuće ili loše kvalitete. Znanstvenici danas ističu kako problem predstavlja i prekratak san, odnosno činjenica da većina ljudi spava manje nego što je zaista potrebno kako bi se organizam normalno obnavljao te da bismo se doista odmorili. No nema pravila o tome koliko nam je sna potrebno, to je individualna stvar - nekima je dovoljno 3-4 sata spavanja da se osjećaju odmoreno, dok nekima ni devet sati nije dovoljno. Od duljine spavanja važnija je kvaliteta i kontinuitet sna, kako biste u snu “odradili” nekoliko ciklusa spavanja od 90 minuta. - Općenito, nekvalitetno spavanje može imati kao posljedicu oslabljen imunitet. Stoga je češće obolijevanje od raznih bolesti, a to povećava izostanke iz škole i s posla. Zbog lošeg spavanja povećava se prekomjerna pospanost tijekom dana, pa se povećava i rizik od prometnih nesreća. Dugoročno loše spavanje može dovesti do pretilosti, šećerne bolesti tipa 2 te povećava rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. Tu su i smetnje raspoloženja: češće obolijevanje od depresije, povećane sklonosti impulzivnim reakcijama te smetnje u emocionalnom raspoloženju - kaže prof. dr. Zoran Đogaš, prvi hrvatski somnolog, stručnjak za medicinu spavanja. Dodaje kako ne treba od svakog nespavanja raditi pro-