T vremena sna t će vaš mozak
Čovjeku koji radi do 16 sati jedina je prilika uhvatiti malo vremena za počinak tek po povratku kući i nakon obroka. No ako taj počinak počne kasnije i potraje, sukladno tome pomaknut će se i vrijeme odlaska na noćno spavanje. Nažalost, jutarnje buđenje ne može se mijenjati zbog obveza pa tu nastaje problem - tad se noćno spavanje skraćuje, upozorava dr. Đogaš. podneva, negdje između 14 i 17 sati. S obzirom na psihološki odmor koji nam zatreba nakon intenzivnog mentalnog rada, u današnjem ubrzanom načinu života, te uzimajući u obzir dokazano korisne učinke kratkotrajnog spavanja na učenje i pamćenje, tj. konsolidaciju memorije, možemo izvući zaključak da je popodnevno spavanje korisno, dodaje. Ipak, nije lako dati neku opću preporuku o tome koliko popodne treba spavati. - Neki ljudi sposobni su odspavati kratko, svega 10-15 minuta, i osjećati se jako osvježenima. Nekima je potrebno barem 30-ak minuta spavanja popodne, a neki odspavaju i puno više, sat ili dva - kaže Đogaš. Osim toga, normalni ritam budnosti i spavanja mijenja se tijekom života pa su mlađe osobe sklonije tome da imaju pomaknuti ritam prema kasnijim satima, što znači da odlaze spavati kasnije, ali i da se bude kasnije, dok starije osobe imaju pomak prema ranijim satima. Sve to treba imati na umu kad nekome želimo preporučiti nešto o popodnev- nom spavanju, dodaje. - U načelu, važno je da popodnevno spavanje ne traje predugo, da ne remeti noćno spavanje. Stoga ga trebaju izbjegavati oni kojima popodnevno spavanje narušava kvalitetu spavanja noću ili izaziva poteškoće usnivanja i održavanja kontinuiteta spavanja kroz noć - upozorava dr. Đogaš. I neke ranije studije pokazale su da ispitanici bolje rješavaju određene testove nakon spavanja, nego ako nisu uopće spavali nakon učenja nekog gradiva ili vježbanja nekih vještina.