Najveće naknade izdvaja Grad Opatija. Tamo roditelji za prvorođence dobivaju čak 10.000 kuna. Prijedlog je to gradonačelnika Ive Dujmića, čijim je usvajanjem Opatija postala grad s najvišim izdvajanjima.

- Naknade primjenjujemo od sredine kolovoza. Dosad je isplaćeno 59 naknada za novorođenčad. Ipak, još ne znamo koliko su one utjecale na porast nataliteta od njihova uvođenja – u ovom trenutku ipak je prerano za ocjenu te vjerujemo da će realnu sliku i točnu usporedbu biti moguće imati kad prođe određeno dulje razdoblje - kažu iz Grada. Osim visokih naknada, Opatija “novopečenim” roditeljima dodatno olakšava financijsku situaciju novim pravilima kod plaćanja vrtića. Od ove pedagoške godine, drugo i svako sljedeće dijete iz obitelji upisano u vrtić ne plaća boravak, a ne plaćaju ga ni djeca čija se braća ili sestre redovito školuju. dard u odnosu na druge dijelove Hrvatske - kaže Toni Juranić, načelnik Općine Baška. Dodaje kako se naknade u budućnosti sigurno neće smanjivati, no o povećanju već razmišljaju. Ipak, Juranić napominje da kad bi došlo do povećanja, općina ne bi isplaćivala cijelu naknadu odjednom, nego bi roditelji iznos dobivali u određenim intervalima ili ratama. Među “prvacima” u naknadama za prvorođeno dijete našli su se i Općina Lastovo koja daje 5000 kuna te Općine Kršan i Omišalj, koje daju 4000 kuna za bebe. Istarska Općina Pićan i Grad Pazin za prvo dijete roditeljima daju iznos od 3000 kuna. - Postoje velike regionalne razlike u razini razvijenosti pojedinih regija i jedinica lokalne samouprave, pa tako i u veličini proračuna kojim raspolažu. Bogati gradovi ili općine, a takvih je u Istri i na otocima većina, mogu ulagati izdašne odnose u naknade i usluge. Oni siromašniji jednostavno nemaju prihoda koje mogu usmjeriti u tu funkciju - smatra Teo Matković, docent s Pravnog fakulteta i nositelj kolegija, kao što su Socijalna demografija i Osnove socijalne politike. Matković dodaje da naknade, a posebno one kontinuirane, kao što je dječji doplatak, pridonose blagostanju obitelji. Naglašava ipak da fertilitetu, odnosno demografskom razvoju najviše pridonosi dostupnost usluga poput vrtića i jaslica. Matković tvrdi i da bi državna vlast trebala intervenirati u slabije razvijenim gradovima i općinama kako bi one mogle isplaćivati veće naknade. Ono što Hrvatska treba za poboljšanje demografske slike, smatra, prije svega su kvalitetni vrtići za svako dijete. svoju demografsku sliku. - Ono što se u Hrvatskoj još nije shvatilo jest da je taj problem puno složeniji, treba se pristupiti širim naknadama. Taj problem, odnosno strategije za njegovo rješenje, trebaju biti u temelju regionalnog i gospodarskog razvoja - tvrdi Šterc.